Nevladine organizacije nova meta Dodika: Umire li civilno društvo u RS-u?
Politička analitičarka Tanja Topić kazala je za Klix.ba da su premijer i ministar pravde RS-a potrebu donošenja ovog zakona obrazložili kroz dvije vrste argumenata.
"Prvi je bio da je rad nevladinih organizacija (NGO) netransparentan, odnosno da ne postoji uvid u finansijske tokove, s jedne strane, a s druge strane, da bi se navodno spriječilo finansiranje terorističkih aktivnosti. Već je u samom startu postavljena jedna vrlo negativna konotacija, nastavljena je stigmatizacija tih organizacija i ljudi koji rade u njima koja traje već decenijama", rekla je Topić.
Agencija za bankarstvo Republike Srpske radila je izvještaj u kojem je naveden tačan broj lica koja su povezana sa pranjem novca.
"Među tim licima, odnosno institucijama, nije postojala niti jedna nevladina organizacija. U izvještaju također stoji da nije bilo niti jedno utvrđeno djelo finansiranja terorističkih aktivnosti. Već sam izvještaj entitetskih institucija demantuje potrebu za donošenje jednog takvog zakona", rekla je Topić.
Direktorica Transparency International BiH Ivana Korajlić je u izjavi za Klix.ba je kazala da je TI tražio da Narodna skupština RS-a odbaci nacrt zakona.
"Zakon predstavlja direktno kršenje ustavnih odredbi, direktnu diskriminaciju jedne vrste udruženja u odnosu na ostala. Ono što je najspornije direktno etiketiranje i stigmatiziranje udruženja koja se finansiraju iz inostranih izvora u odnosu na ostala udruženja. Pravljenje tog registra tzv. agenata stranog utjecaja", kazala je Korajlić.
Topić je kazala da se jednom tačkom u predloženom zakonu zabranjuju političke aktivnosti spomenutim organizacijama, što je udar na osnovna ljudska prava.
"Nije to precizno protumačeno. Njihov rad se reducira na socijalna pitanja i humanitarne aktivnosti. Što bi otvorilo pitanje da li svaka rasprava o povredi ljudskih prava, o slobodi okupljanja, o izbornom zakonu, monitoringu izbornog procesa, predstavlja i da li će se tumačiti kao politička aktivnost", istakla je Topić.
Korajlić smatra da se pod političkom aktivnošću u predloženom zakonu podrazumijeva bilo kakav pokušaj djelovanja na odluke vlasti, uključujući zakone, što bi upravo trebalo biti svrha djelovanja ovih organizacija.
"Postoje izuzeci, ali ministarstvo pravde odredbe može da tumači kako hoće", rekla je Korajlić.
Ona ističe da zakon daje široke nadležnosti ministarstvu pravde u smislu kontrole nad radom udruženja, sankcionisanja, čak zabrane rada, a da nisu tačno propisane procedure.
"U isto vrijeme ta ista vlast desetine miliona izdvaja za udruženja koja kontroliše i ne objavljuje podatke o tome koliko kome daje sredstava. Mi smo nedavno dobili spor protiv ministarstva zbog toga što neće da dostave informacije o izdvajanjima za udruženja. Imate revizorske izvještaje koji ukazuju da se ta sredstva dijele bez ikakvih kriterijuma", rekla je Korajlić.
Na pitanje da li je Milorad Dodik zapravo prepisao zakon u istoj oblasti iz SAD-a, kako je on to kazao, Korajlić je istakla da više liči na ruski zakon, nego američki.
"To je dovelo na kraju krajeva potpunog gušenja civilnog društva u Rusiji. Liči ni na model Mađarske, koji je osporen od EU, pa se više u tom obimu ne primjenjuje. Više liči na modele koje smo vidjeli u totalitarnim i autokratskim režimima, nego SAD-a, koje imaju zakon, ali se on odnosi na subjekte koji direktno zastupaju interese pojedinih država, odnosno njihove su ekspoziture, registrovane samo u drugoj državi. ovdje se radi o udruženjima, nevladinim organizacijama", zaključila je Korajlić.
