Čoviću i Dodiku se isplatio dobar odnos s Izraelom, a šta rade stranke sa sjedištem u Sarajevu?
Ova država je do sada bila vrlo suzdržana prema Bosni i Hercegovini te se uopšte nije oglašavala o bilo kojem političkom pitanju. To se počelo mijenjati sa sve učestalijim Čovićevim i Dodikovim posjetama Izraelu.
Izraelski biznismen Amir Gross Kabiri, koji je često u Čovićevom društvu, je izvršni direktor kompanije Aluminij, potpredsjednik je Nogometnog kluba Zrinjski i predsjednik Jevrejske općine Mostar. Kabiri je u Mostaru otvorio galeriju The Hub of Fine Arts u kojoj su izložena slikarska djela vrijedna čak 300 miliona KM. Ovo je jedna od najznačajnijih galerija na Balkanu.
Nakon posljednje posjete predsjednika HDZ-a, koji je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, Izraelu, u Mostaru su izmijenjeni nazivi ulica koje su nosile imena i prezimena nacista i fašista.
Nedugo poslije je Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, upravo na Čovićev prijedlog, usvojio definiciju antisemitizma Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust (IHRA). Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je usvojilo rezoluciju koja se odnosi na ovu definiciju holokausta, a što je inicirao Dodik kao član Predsjedništva.
I Dodik je nedavno ponovo posjetio Izrael, u kojem je, kao i Čović, razgovarao sa zvaničnicima ove zemlje. Duže vrijeme postoji navod da je predsjednik SNSD-a u bliskim odnosima s izraelskim ministrom finansija Avigdorom Libermanom. Ari Livne, bivši predsjedavajući Međunarodnog jevrejskog kongresa i bivši predsjednik Predstavništva Republike Srpske u Izraelu, je bio jedan od Dodikovih savjetnika. Pojedini tvrde da su se odnosi između Dodika i Livnea kasnije pogoršali.
Da su Čović i Dodik uspjeli izgraditi dobre odnose s Izraelom, čiji je lobi jedan od najsnažnijih u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazuje i današnje saopćenje iz Ambasade Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju. Osim što su pozdravili Čovićevo i Dodikovo zalaganje za spomenutu definiciju holokausta, prvi put su jasno poručili da su "prijedlozi Izbornog zakona hrvatske strane dobrodošli".
Smatraju da su njihovi prijedlozi put ka jednakosti i nediskriminaciji svih naroda u Bosni i Hercegovini. Jevreji su među narodima koji nemaju mogućnost kandidovanja za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine te ne mogu biti u jednom od doma naroda. Oni koji se protive HDZ-ovim prijedlozima izmjena Izbornog zakona su mišljenja da se jednakost i nediskriminacija neće ostvariti.
S druge strane, stav stranaka sa sjedištem u Sarajevu, prema Izraelu uopće nije jasan. Teško se i sjetiti kada je neko od njihovih zvaničnika posjetio ovu državu. To je slučaj i u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, što ne bi smio biti slučaj.
Doduše, ako hipotetički i zamislimo službenu posjetu ministrice Bisere Turković Izraelu, velike su šanse da bi uslijedila kanonada kritika na njen račun jer bi se u političkom kontekstu povlačile paralele o odnosu Izraela prema Palestini.
O tome da Bosna i Hercegovina nema jasnu vanjsku politiku prema Izraelu pisali smo krajem maja ove godine. Profesor Jahja Muhasilović je tada napomenuo da su vanjskopolitički odnosi taoc etničkih odnosa.
Međutim, stav Izraela o izbornom zakonu koji je jutros istaknut je itekako indikativan, s obzirom da je visoki predstavnik Christian Schmidt najavio da će strankama u BiH dati određeni rok za pokušaj dogovora. Ukoliko dogovora ne bude, jasno je da Schmidt namjerava reagirati.
U tom kontekstu treba posmatrati i poruku Izraela, koja itekako može biti iskorištena u pravcu ohrabrivanja Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona, a ukoliko te odredbe budu kao u draftu koji je ranije objavljen, nezadovoljstvo je zagarantovano. Samo je pitanje što vremena za popravni više neće biti.
Miss BiH Lana Jahić donirala dres Edina Džeke na izboru za Miss svijeta: Humanitarna misija za djecu
Ukrajinski violončelist svirao na sarajevskim ulicama i grobljima: Koncertom odao počast žrtvama opsade
Ni nakon 23 sata vijećanja porota nije donijela presudu majci koja je ubila svoje troje djece
