Sitnica koja život znači
65

Više od broja: Koja je razlika između globalnog zagrijavanja od 1,5 stepeni i 2 stepena celzija

V. K.
Ekstremne vremenske prilike sve češća pojava (Foto: EPA-EFE)
Ekstremne vremenske prilike sve češća pojava (Foto: EPA-EFE)
Tokom klimatskog samita Cop26 koji se održava u Glasgowu, svjetski lideri su nekoliko puta naglasili potrebu da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stepeni celzija.
Pariski klimatski sporazum koji je stupio na snagu 2015. godine obavezao je zemlje da svojim aktivnostima ograniče porast globalne prosječne temperature ispod 2 stepena celzija u odnosu na predindustrijski nivo te da ciljaju na "magični" broj od 1,5 stepeni.

Naučnici su više puta naglašavali kako bi se prelaskom globalnog zagrijavanja iznad 1,5 stepeni celzija rizikovalo oslobađanje znatno ozbiljnijih efekata klimatskih promjena na ljude, životinje, ali i cijele ekosisteme.

Da bi se to spriječilo, države bi trebale skoro upoloviti globalnu emisiju CO2 do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2010. godine te ih u daljoj budućnosti, tačnije do 2050. godine, smanjiti na nultu emisiju što je ambiciozan zadatak za sve koji su o tome raspravljali na događaju Cop26.

Međutim, ono što predstavlja osnovno pitanje u borbi protiv klimatskih promjena jeste - šta čini razliku u globalnom zagrijavanju od 1,5 stepeni celzija i zagrijavanja od 2 stepena celzija?

Gdje smo sada?

Osim u prostoj matematičkoj razlici, razlika između dva broja u klimatologiji igra znatnu ozbiljniju ulogu.

Već sada, planeta Zemlje je zagrijana oko 1,1 stepen celzija iznad predindustrijskih mjerenja. Svaka od prethodne četiri decenije bila je toplija od svake decenije još od 1850. godne.

"Nikada nismo imali takvo globalno zagrijavanje u samo nekoliko decenija. Pola stepena više, znači i mnogo ekstremnije vremenske prilike koje mogu trajati znatno duže", rekla je naučnica Daniela Jacob, prenosi Reuters.

Šumski požari sve češća pojava u toku godine (Foto: EPA-EFE)
Šumski požari sve češća pojava u toku godine (Foto: EPA-EFE)

Samo tokom 2021. godine, obilne kiše poplavile su Kinu i zapadnu Evropu. Stotine stanovnika preminulo je i na sjeverozapadnom dijelu Pacifika kada su temperature dostigle rekordne vrijednosti. Grenland je dožio masovno topljenje, a šumski požari opustošili su Mediteran i Sibir.

"Klimatske promjene već utječu na sve naseljene regije širom svijeta", rekla je naučnica Rachel Warren.

Vrućine, kiše, suše

Zagrijavanje iznad 1,5 stepeni celzija donijelo bi znatno ekstremnije vremenske nepogode.

"Svakim rastom temperature u globalnom zagrijavanju, ekstremne promjene postaju sve veće", rekla je naučnica Sonia Seneviratne.

Primjera radi, toplotni talasi, kada bi globalna temperatura porasla za 2 stepena celzija, bili bi mnogo češći i trajali bi znatno duže.

Ekstremne vremenske prilike za sobom donose i poplave (Foto: EPA-EFE)
Ekstremne vremenske prilike za sobom donose i poplave (Foto: EPA-EFE)

"Ekstremni toplotni događaj koji se dešavao jednom u deceniji u klimi bez ljudskog utjecaja, dešavao bi se 4,1 puta u deceniji pri zagrijavanju od 1,5 stepeni celzija. Sa zagrijavanjem od 2 stepena celzija, događaji bi se u jednoj deceniji dešavali 5,6 puta češće", navodi UN-ov panel za klimatske nauke (IPCC).

Led, more i koralni grebeni

Razlika između 1,5 stepeni i 2 stepena celzija odrazila bi se i na okeane kao i zaleđena područja.

"Na 1,5 stepeni postoji velika šansa da možemo spriječiti urušavanje većine ledenog pokrivača na Grenlandu kao i zapadnom dijelu Antarktika", rekao je klimatolog Michael Mann.

Otapanje leda može prozrokovati niz problema (Foto: EPA-EFE)
Otapanje leda može prozrokovati niz problema (Foto: EPA-EFE)

To bi pomoglo i u ograničavanju porasta nivoa mora do kraja stoljeća, međutim to bi i dalje bila promjena koja bi mogla uništiti obale i potopiti određena ostrva.

"Međutim, rast na 2 stepena celzija, ledeni pokrivači mogli bi se potpuno urušiti, a porast nivoa mora bio bi i do 10 metara", ističe klimatolog.

Hrana, šume, bolesti

Globalno zagrijavanje od 2 stepena celzija također bi povećalo utjecaj i na proizvodnju hrane.

"Ako se u nekoliko djelova svijeta pšenica i druge žitarice ne proizvode uspješno, onda bismo mogli vidjeti i ekstremne skokove cijena hrane kao i glad širom svijeta", ističe klimatolog Simon Lewis.

Globalno zagrijavanje moglo bi dovesti i do poskupljenja hrane (Foto: EPA-EFE)
Globalno zagrijavanje moglo bi dovesti i do poskupljenja hrane (Foto: EPA-EFE)

Također, pojavom dužih i jačih toplotnih valova, komarci koji prenose bolesti poput malarije i denga groznice mogli bi stići i na područja koja do sada nisu tako često posjećivali.

Prijelomne tačke

Kako globalna temperatura iz godine u godinu raste, povećava se i rizik da planeta dostigne tzv. "tačke preokreta" gdje Zemljin sistem pokreće nepovratne procese.

Suše, smanjene količine padavine kao i kontinuirano uništavanje Amazona moglo bi dovesti do urušavanja sistema prašuma čime bi se CO2 dodatno ispuštao u atmosferu.

Demonstranti šalju poruku:
Demonstranti šalju poruku: "Ne postoji Planeta B" (Foto: EPA-EFE)

Tokom samita Cop26 zvaničnici brojnih svjetskih zemalja iznijeli su brojna obećanja za smanjenje emisije CO2 koja ako budu sprovedena mogu zadržati zagrijavanje ispod 1,8 stepeni celzija.

Međutim, ostaje da se vidi da li će se obećanja koja lideri uvijek rado dijele s javnošću uopće i ispuniti. Ukoliko se ne ispune, jedno je sigurno - planetu i sve njene stanovnike očekuje buran i neizvjestan period.