Priroda (ni)je broj jedan
57

Svjetski lideri u Škotskoj odlučuju o budućnosti planete: Kako usporiti globalno zagrijavanje

B. R.
Boris Johnson, Joe Biden i Antonio Gutierres (Foto: EPA-EFE)
Boris Johnson, Joe Biden i Antonio Gutierres (Foto: EPA-EFE)
Konferencija stranaka (COP26) je klimatska konferencija Ujedinjenih nacija koja je danas počela u Glasgowu. Mnogi smatraju da je ova konferencija posljednja prilika da se planeta Zemlja spasi.
Ovogodišnje učestale iznimno destruktivne prirodne katastrofe širom svijeta idu u prilog ovom mišljenju. Većina naučnika je saglasna da je to posljedica višestoljetnog globalnog zagrijavanja, koje je industrijska revolucija intenzivirala.

Zbog toga će u središtu ove konferencije biti kako ograničiti porast globalne temperature do 1,5 stepeni celzija, a ocijenjeno je da je ključno da se to postigne do 2030. Za postizanje ovog cilja kao ključno je prepoznato da se čim prije napusti korištenje uglja kao jednog od energenata kojim se najviše zagađuje okoliš.

Izgledno je da se države neće usaglasiti kako i da li je 2030. godina rok do kojeg se to može i treba postići. Zemljama koje su posebno ovisne o uglju, među kojima su rastuće svjetske sile Kina i Indija, nije prihvatljivo brzo okončavanje njegovog korištenja.

Šta se predlaže svjetskim čelnicima

Cilj o ograničavanju globalne temperature je utvrđen na pariskoj klimatskoj konferenciji 2015. (COP21). Ovogodišnja konferencija u Škotskoj je prilika i da se razmotri šta su države učinile na ostvarivanju ovog i drugih ciljeva za zaštitu okoliša. Prema dogovoru iz francuske prijestolnice, moraju ažurirati "nacionalne utvrđene doprinose" (NDC).

Osim napuštanja korištenja uglja, čelnici zemalja će razmatrati:

  • Smanjenje deforestacije;

  • Da se više koriste električna vozila;

  • Da se podstiču investicije u korištenje obnovljivih izvora energije.

Za borbu protiv klimatskih promjena predloženi su i:

  • Zaštita i obnova ekosistema;
  • Gradnja infrastrukture kojom će se materijalna dobra zaštititi od vremenskih nepogoda;

  • Da razvijene države do 2030. izdvajaju najmanje 100 milijardi dolara godišnje;

  • Bolja saradnja svih važnih aktera - vlasti, kompanija i građana.

"Nastavak korištenja fosilnih goriva znači nastavak toga da sami sebi kopamo grobove"

Britanski premijer Boris Johnson predložio je i sadnju bilion stabala širom svijeta. Napomenuo je na ključni imperativ u borbi protiv klimatskih promjena kroz energetsku tranziciju, a to je da bogate zemlje moraju predvoditi tu borbu. Ona mora biti pravedna i inkluzivna, što znači da se mora pomoći siromašnima.

Johnson strahuje da se nezadovoljstvo ljudi neće moći kontrolisati ako izostane odgovarajuća reakcija na klimatske promjene. Za njega je ova konferencija prilika da se deaktivira "paklena naprava sudnjeg dana".

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je naglasio da nastavak korištenja fosilnih goriva znači i nastavak toga da sami sebi kopamo grobove. Pozvao je čovječanstvo da se prestane odnositi prema prirodi kao prema toaletu.

Konferenciji prisustvuje i jedna od najpoznatijih aktivistica za zaštitu okoliša na svijetu Greta Thunberg. Njen dolazak je izazvao veliku pažnju građana i novinara. Ne očekuje da će išta biti postignuto, tj. da će sve ostati na riječima.

Bosnu i Hercegovinu predstavlja predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić (DF), koji će se sutra obratiti svjetskim čelnicima. Nakratko, danas se susreo s Johnsonom i Guterresom.

Koliko je COP26 značajan govori to koji čelnici država će prisustvovati i koje kompanije su mu partneri. Između ostalih, prisustvo su najavili i američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Neće prisustvovati kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin. Među kompanijama partnerima su Microsoft, farmaceutski div GlaxoSmithKline i jedan od najvećih svjetskih proizvođača namirnica, higijenskih proizvoda i drugih potrepština Unilever.