Zemaljski muzej u Sarajevu osnovan je prije 133 godine, svjedok identiteta BiH
Zemaljski muzej osnovan je 1. februara 1888. godine u Sarajevu. Austro-Ugarska je njegovim osnivanjem u Sarajevu imala dugoročan cilj - naučno i kulturno usmjerti BiH.
Prvi kustos muzeja bio je Ćiro Truhelka. Posebno težište rada bilo je u oblasti prirodnih nauka i arheoloških istraživanja. Prvih 25 godina svoga postojanja Zemaljski muzej BiH nalazio se u prostorijama Penzionog fonda na crkvenom trgu. Zgrada Zemaljskog muzeja sagrađena je 1913. godine te je muzej u vlastitim prostorijama počeo raditi 4. oktobra te godine.
Zemaljski muzej je kompleksna naučna institucija koja objedinjuje naučno-istrživačku djelatnost iz oblasti arheologije, etnologije i prirodnih nauka. U Zemaljskom muzeju nalazi se velika, izuzetno bogata i najstarija naučna biblioteka u Bosni i Hercegovini s impozantnim brojem izdanja i naslova. Njen značaj se uvećava gubicima mnogih bibliotečkih fondova u posljednjem ratu.
U okviru tri odjeljena arheologije, etonologije i prirodnih nauka pohranjeno je više od tri miliona eksponata, a jedan od najznačajnijih je zasigurno jevrejski iluminirani kodeks, širom svijeta poznat kao Sarajevska hagada.
Muzejska djelatnost tokom ratova
Za vrijeme dva svjetska rata rad muzeja nije prekinut, štaviše, stručnjaci su u njegovim prostorijama nesmetano mogli obavljati svoj naučnoistraživački rad. Za razliku od svjetskih ratova, u posljednjem ratu razaranja nisu mimoišla ni Zemaljski muzej.
Godine nakon Drugog svjetskog rata bile su plodonosne za rad Zemaljskog muzeja. Od 1950. do 1980. godine 20. stoljeća realizira mnoge izložbe s različitim tematskim opsegom. Ključni period za djelovanje bio je period agresije na BiH od 1992. do 1995. godine. Zahvaljujući osoblju i iskrenim prijateljma Zemaljskog muzeja, sačuvan je veći dio materijala i u ovim ratnim godinama.
Nakon agresije na BiH Zemaljski muzej ponovo otvara svoja vrata te se vraća svojim osnovnim funkcijama, naučnoj i izložbenoj. U ovom periodu izložbenoj funkciji posvećeno je više pažnje, naročito zbog manjka sredstava koja su značajna za naučno, odnosno istraživačko djelovanje.
Mračno doba za bh. kulturu
Kroz sve ove godine Zemaljski muzej predstavlja jednu od kulturnih i naučnih okosnica našeg društva. Period od 2012. do 2015. godine predstavlja mračnu stranu kulture u BiH. Naime, Zemaljski muzej u Sarajevu tada je zatvorio svoja vrata za posjetioce, a razlog tome bilo je neriješeno pitanje finansiranja muzeja. Svi eksponati i dragocjena baština, koja je godinama sebično čuvana, u tom periodu bila je uskraćena svim građanima.
U augustu 2015. pokrenuta je građanska akcija solidarnosti "Ja sam muzej", kojom se javnost podsjetila na činjenicu da je najveća i najznačajnija muzejska institucija u BiH zatvorena skoro tri godine zbog neriješenog pravno-finansijskog statusa.
Nedugo poslije, 15. septembra 2015. godine, Zemaljski muzej je, nakon tri godine, otvoren te je nastavio svoju dugogodišnju zadaću istraživanja, čuvanja i izlaganja.
Zemaljski muzej je od svog osnivanja do danas svjedok historije i identiteta BiH.
Program obilježavanja godišnjice
Danas se obilježava 133. godišnjica postojanja i rada Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Tradicionalna manifestacija povodom godišnjice nudi veliki broj sadržaja za svu publiku, a svoja vrata Muzej će otvoriti od 10 do 21 sat, uz besplatan ulaz.
Za posjetioce će biti otvorena soba Sarajevske hagade u dva termina, od 12 do 13 sati i u periodu od 18 do 19 sati.
Također, u 14 sati bit će svečano otvorena izložba autorice Ermane Lagumdžije "Tragom divljih orhideja", na Odjeljenju za prirodne nauke, te izložba "Predah" u 19 sati na Odjeljenju za etnologiju.
Iz Zemaljskog muzeja apeliraju na pridržavanje epidemioloških mjera, navodeći da će ulaz u svaki objekt muzeja biti kontrolisan i ograničavan na maksimalno 30 osoba.
