Niko nikome ne oduzima teritoriju! Da je tako, more bi pripadalo Federaciji BiH, a ne BiH
Cero na početku ističe da se sukob percepcija Dejtonskog mirovnog sporazuma upravo temelji na pogrešnom iščitavanju teritorija.
"Teritorij, dakle dejtonski omjer 51 posto FBiH i 49 posto RS, nije podjela vlasništva na teritoriju već podjela jurisdikacije u okviru nadležnosti koje su država odnosno poddržavni aranžmani - entiteti dobili Dejtonskim mirovnim sporazumom", govori Cero.
Ne oduzima se teritorija, već se regulišu nadležnosti
Ekspert za državnu imovinu ističe da je amandmanom na Ustav RS-a u procesu usklađivanja Ustava sa Aneksom IV Dejtonskog sporazuma izmjenjen član 68. Taj član Ustava RS-a je dao nadležnost entitetu da regulišu vlasničke, obligacione i imovinsko-pravne odnose.
"Međutim kada je u pitanju nadležnost države, eksplicitno rečeno u članu 68., bilo da su prenesene ili izvorne, to je isključiva nadležnost titulara. Legislativa se veže za ustavnu nadležnost po Dejtonskom sporazumu. Kako je nadležnost reguliranja, dakle pravo i obaveza državne imovine, na nivou države, jasno je da se ne radi o oduzimanju teritorije već obavezi i pravu regulisanja nadležnost upravljanja teritorijom", izjavio je.
Cero smatra da politikantsku, iskrivljenu i manipulativnu tezu u javni prostor gura član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a mnogo intenzivnije predsjednica RS-a Željka Cvijanović.
Naš sagovornik ističe da niko nikome ne oduzima teritoriju i da niko entitetu RS neće oduzeti ni dijelić od 49 posto, koliko piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Nakaradno tumačenje zvaničnika iz RS-a
"Teritorija se ne oduzima već se reguliše upravljanje. Teritorija ostaje gdje jeste. Međutim, nadležnost, pravo i obaveza regulisanja i upravljanja javnim dobrima (zemljište, šume, rijeke, rudno blago i ostalo) je na titularu vlasništva. Ovdje entiteti, pa i svi drugi poddržavni aranžmani poput kantona, imaju pravo korištenja, a državo ima pravo utvrđivanja nadležnosti i reguliranja te problematike", kaže Cero.
Za kraj Muharem Cero kaže da, kada bi bilo tačno nakaradno tumačenje zvaničnika RS-a, onda bi more pripadalo entitetu Federacija BiH, a ne državi BiH.
"U Parlamentu BiH se ne donosi zakon kojim se oduzima teritorija već kojima se izvršava obaveza zakonske regulative na upravljanju dijela teritorije koji ima status državne imovine. Dakle, radi se samo o reguliranju upravljanja javnim dobrima, a ne oduzimanju tetirorije", zaključio je.
Po postojećem ustavnom uređenju i presudama Ustavnog suda BiH, entiteti imaju pravo evidentiranja imovine, ali ne i njenog reguliranja.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
