Biznismen Halil Bajramović ponovo nudi praznu farmu za smještaj migranata u Krajini

"Da su me poslušali prošle godine kad sam ponudio preventivno i privremeno rješenje, a to je da djecu i majke smjeste u Sedru što je i učinjeno, a da lokaciju za migrante samce među kojima ima i neprovjerenih osoba distanciraju od svih gradova i da im se organizovano pristupi srazmjerno sa njihovim individualnim osobinama - kriminalcu na način kako zaslužuje, a čestitima koji bježe pred nesrećom da se omogući nesmetan prolaz prema EU, ali bez ometanja lokalnog stanovništva i građana BiH i USK . Moj prijedlog je bio organizovani prihvat i kontrolu u Medenom polju koji je udaljen od svih gradova od 10 do 40 kilometara te sam im ponudio naše privatne kapacitete - farmu Medeno polje totalno uvjetnu za ovakav prihvat i kontrolu ovakvih osoba. Nažalost, jedan prijedlog jeste prihvaćen dok je drugi je opstruiran iz meni nepoznatih razloga do današnjeg dana", napisao je Bajramović, između ostalog, na svom Facebook profilu.

On dodaje da se ništa nije pomjerilo sa početne prošlogodišnje pozicije, osim što je situacija izmaknula kontroli jer su migranti doslovno useljeni u najveći grad u USK.

"Jednostavno je nemoguće napraviti sigurnosnu tampon zonu minimum pet kilometara koja mora postojati i zbog njih i zbog lokalnog stanovništva. Ukoliko mogu pomoći ovih dana sam ponudio na raspolaganje Vladi USK i IOM-u potpuno besplatnio kompletnu farmu na Medenom polju u općini Petrovac površine 60.000 m2", piše Bajramović.

Kako ističe, ona je 10 kilometara udaljena od stanovnika Petrovca i 40 kilometara udaljena od stanovnika Bihaća. Farma je trenutno ograđena i uređena, a može se pojačati kapacitet struje i vode srazmjerno potrebama.

"Neka se organizuju vlasti i IOM i smjeste te ljude ako je već taj Vučijak neprihvatljiv i neuslovan pa kad se organizuju i urede Vučijak ili neki drugi Vučijak neka ih vode gdje god žele imaju rok do nove godine pa ako treba i duže. Od mene toliko do njih je - ugovor možemo potpisati sutra", zaključuje Bajramović.

Podsjetimo da Krajina, tačnije građani Unsko-sanskog kantona prolaze kroz najveća iskušenja migrantske krize, a koja se očituju kroz tučnjave među migrantima na javnim mjestima te napade na lokalce, uključujući i mlađe djevojke.