Primjenimo to na NATO
148

Kako je Dodik priznao ono što godinama negira: Niži organi vlasti ne mogu biti iznad države

Piše: S. H.
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik godinama negira državne institucije te šalje poruke kako, iako niži organ vlasti u BiH Republika Srpska može odlučivati o vanjskoj politici ili integracijama. Sada je to sve pogazio i u pismu Angeli Merkel i Emmanuelu Macronu nesvjesno prihvatio da niži organi vlasti ne mogu biti iznad Predsjedništva BiH.

Naime, u pismu Milorada Dodika Merkel i Macronu, predsjedavajući Predsjedništva BiH negoduje što na sastanak šefova vlada i predsjednika država u Berlinu nije pozvan on, već Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Tako Dodik liderima Njemačke i Francuske objašnjava Ustav BiH, koji uzgred on sam često ne poštuje, i da je najviši nivo predstavljanja BiH upravo Predsjedništvo BiH.

U opširnom pismu Dodik je napisao i jednu ključnu rečenicu: "Niži nivoi, koji prema Ustavu BiH uključuju Parlament, Vijeće ministara i entitete, mogu zauzeti stav prema određenom pitanju, ali nemaju nadležnost da u ime BiH donose odluke".

Dodik je ovom rečenicom konačno priznao da je Ustav najviši zakonodavno-pravni akt koji se mora poštovati, a državna vlast ona koja vodi vanjsku politiku i to na osnovu odluka Predsjedništva prije svega.

Ovu Dodikovu rečenicu iz pisma Merkel i Macronu često bi bilo poželjno pročitati na stranačkim sastancima na kojima se već mjesecima raspravlja o NATO putu BiH, gdje Dodikov SNSD odbija da da podršku za usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana, pravdajući to činjenicom da entitet RS ne želi da BiH bude dio NATO-a te naglašavajući da je NSRS izglasala "vojnu neutralnost".

Kako Dodik sam napisa u pismu "Niži nivoi, koji prema Ustavu BiH uključuju Parlament, Vijeće ministara i entitete, mogu zauzeti stav prema određenom pitanju, ali nemaju nadležnost da u ime BiH donose odluke".

Dodik je dakle priznao da Rezolucija NSRS-a o vojnoj neutralnosti ne može biti iznad Strategije vanjske politike Predsjedništva BiH, kao ni Člana 84. Zakona o odbrani BiH koji predviđa da će Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH i svi drugi subjekti raditi za prijem BiH u NATO.

Ipak, kada je u pitanju poziv Denisu Zvizdiću za učešće na Samitu u Berlinu, treba istaći da se radi o političkom kriteriju. Primjera radi, u Hrvatskoj po ustavu predsjedniku Republike pripada i predstavnička i izvršna funkcija. On predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Ipak, na Samit u Berlin nije pozvana Kolinda Grabar Kitarović kao predsjednica, već premijer države Andrej Plenković.

Ista situacija je i u Makedoniji, gdje je poziv na Samit dobio Zoran Zaev.

Čak je i glasnogovornica njemačke savezne vlade Ulirike Demmer na upit o žalbi Milorada Dodika poručila: "BiH je pozvana na susret. I to po predviđenoj proceduri".