Borba sa zrakom od kojeg se umire: Bračni parovi u Tuzli sve više pate od steriliteta

Kao jedan od najvećih zagađivača zraka u Tuzli navedena je tamošnja Termoelektrana koja se nalazi u neposrednoj blizini Isakovićeve kuće. Naš sagovornik prije nekoliko godina pristao je da učestvuje u projektu Evropske unije koja se bavila utjecajem Termoelektrane na život ljudi.

"S obzirom na to da sam osoba koja ne konzumira duhan i alkohol te moja kosa nije hemijski tretirana, dao sam pramen koji je poslan na analizu. Rezultati su pokazali da je u mojoj kosi primijećeno prekomjerno prisustvo teških metala poput žive, olova i slično", naglašava Isaković.

Ovaj stanovnik jednog od najzagađenijih gradova u Evropi ističe da mještani Šićkog Broda, ali i svih ostalih tuzlanskih naselja nisu svjesni u kakvom okruženju žive.

"Kolektivna svijest građana se počela mijenjati, pa oni više ne znaju razlikovati dobro od lošeg. S obzirom na to da ću uskoro napuniti 50 godina mogu vam reći da se nemam čega više bojati. Bio sam u ratu, preživjele su se mnoge stvari. Što mora doći, doći će. Toliko se nakupilo svega da moj strah ništa ne može promijeniti. Sada se jednostavno mogu boriti za to da oni mlađi dođu u čišći grad", rekao nam je Isaković.

Profesorica na Medicinskom fakultetu u Tuzli Nurka Pranjić duži niz godina bavi se istraživanjima vezano za utjecaj prekomjerno zagađenog zraka na ljudski organizam. Prema njenim riječima, svjesnost o ovom problemu nije jasna, a istraživanja nisu podržana.

"Mi nemamo ni mnogo eksperata u ovom području, tako da crpimo podatke Svjetske zdravstvene organizacije. Problem aero zagađenja je važan na globalnom planu, jer jedna lebdeća čestica može putovati hiljadu kilometara. Dakle, mi naše zagađenje šaljemo i u druge zemlje", kaže za Klix.ba prof. dr. Nurka Pranjić.

Za godinu u BiH umrlo više od osam hiljada ljudi

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Bosni i Hercegovini u periodu od 2015. do 2016. od direktnih posljedica aero zagađenja umrlo je više od osam hiljada osoba.

Pranjić je provela i istraživanje koje je na području Tuzle obuhvatilo populaciju od 502 odrasle osobe. Između ostalog, uočeno je da je od ukupnog broja smrtnih slučajeva u 46 posto prekomjerno zagađen zrak direktno utjecao.

Kroz ovo istraživanje posebno je izdvojena Mjesna zajednica Solina koja se u ekološkom segmentu nalazi u mnogo boljoj poziciji nego ostale sredine, jer je izdvojena od direktnih izvora zagađenja zraka. Međutim, tu se došlo do zabrinjavajućih podataka.

"U Solini je zabilježno da osam ljudi od njih 100 svake godine oboli od karcinoma. Tu nisu zastupljeni samo karcinomi pluća, već i ženskih spolnih i reproduktivnih organa, dojke i drugih dijelova tijela", ističe Pranjić.

Naša sagovornica pojašnjava da su lebdeće čestice okom nevidljive, ali da u sebi prikupljaju sve otrovne tvari, od kojih su neke i kancerogene. Veoma lako prodiru do organizma, a sa sobom mogu nositi još i viruse i bakterije.

"Mi smo svakodnevno izloženi ovim česticama koje se kao infuzija talože u našem organizmu i tkivima, a izazivat će subakutne i hronične bolesti. Prekomjerne koncentrcije mogu izazvati i akutne ozbiljne bolesti i najčešće će ubrzati smrt, naprimjer kod ljudi koji su teško bolesni te kod najosjetljivijih populacija, među kojima su i djeca do četiri godine", pojašnjava Pranjić.

Posljedično prevelikoj koncentraciji zagađujućih čestica u posljednje vrijeme pojavljuje se i sve veći broj parova koji imaju probleme s reproduktivnim organima, odnosno oni koji se bore sa sterilitetom.

"Sve je veći porast steriliteta, zatim rađanja djece s niskom porođajnom težinom, hiperaktivne djece... Duži niz godina pedijatri vode borbu s problemom anemije kod male djece. Te anemije u suštini ne reaguju na klasičnu terapiju te je potrebno prekinuti ekspoziciju kako bi se stanje popravilo", kaže Pranjić.

Ništa se ne čini na eliminaciji izvora zagađenja

Posebno je zabrinjava činjenica da se ništa ne čini kako bi se ukinuli izvori zagađenja zraka.

"Mi više nemamo stagnaciju, već konstantan porast koncentracija zagađujućih polutanata na godišnjom nivou, a vlada koja je za to odgovorna ne čini apsolutno ništa. Potrebno je početi razmišljati o obnovljivim izvorima energije, raditi na porastu svijesti kod građana... Mi više nemamo ni toliko zelenila, jer smo usljed nesretnog rata posjekli šume, a parkovi su pretvoreni u urbane dijelove grada", dodaje Pranjić.

Naša sagovornica je stava da i zdravstveni stručnjaci moraju pokloniti veću pažnju ovom problemu. Kako je navela, svi ljekari u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti trebali bi pratiti mjerne koncentracije aero zagađenja, građanima davati adekvatne savjete i slično.

U Evropi prema jačini zagađenosti zraka prednjači BiH, zatim slijede Albanija, Makedonija, Rumunija te Bugarska. Devedesetih godina prošlog vijeka u ovoj grupi se nalazila i Srbija, međutim određenim mjerama ovaj problem su uspjeli riješiti.

A dok se nadležni u našoj zemlji ne probude, građanima jedino preostaje da se zaštite maskama, ili eventualno svoja pluća obraduju odlaskom u prirodu, posebno u periodima kada je skoro pa nemoguće boraviti u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Lukavcu, Živinicama...