{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zapostaviti rješive ekonomske probleme znači stvoriti nerješive političke probleme

15.2.2018. u 13:10
5
6
Zapostaviti rješive ekonomske probleme znači stvoriti nerješive političke probleme
5
Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2018 otvorio je jutros u Sarajevu predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić uobičajenim hvalospjevima o ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine, potcrtavši ponovo značaj usvajanja seta zakona o akcizama. Učesnici panela upriličili su, međutim, realniju ekonomsku sliku, kako BiH tako i ostalih država regiona, predloživši konkretnije mjere.
Zvizdić je izrazio nadu da će Ekonomski forum doprinijeti unapređenju ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini.

"Vijeće ministara BiH i sve vlade su posvećeni poboljšanju investicione klime, provođenju reformi za povećanje konkurentnosti kapaciteta BiH i bolje upravljanje javnim finansijama te stavljanju u funkciju prirodnih i ljudskih potencijala radi jačanja ekonomske osnove BiH i smanjenja nezaposlenosti", kazao je Zvizdić.

Šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars Gunnar-Wigemark je kazao da je Ekonomski forum održan u pravo vrijeme, prije susreta bh. zvaničnika s predsjednikom Evropske komisije.

"Bosna i Hercegovina je donijela do sada važne odluke, ali je u proteklom periodu ušla u određene zastoje. Evropska unija ne može tolerisati zastoje zbog izborne kampanje. Na evropskom putu je neophodno raditi prije izbora, za vrijeme izbora, isto kao i nakon izbora", rekao je Wigemark.

Najavio je da će krajem mjeseca u posjetu BiH doputovati predsjedavajući Evropske komisije Jean-Claude Juncker sa saradnicima, u okviru turneje po zemljama zapadnog Balkana, a radi boljeg uvida u stanje u BiH po pitanju evropskih integracija i reformi.

Konkurentnost zemalja u regiji



Na prvom panelu, čiji je uvodničar bio profesor s Ekonomskog fakulteta Zlatko Lagumdžija, učestvovali su ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić.

Lagumdžija je kazao da zemlje zapadnog Balkanu uopće ne dotiče top pet planetarnih rizika, a to su ekstremne vremenske nepogode, prirodne katastrofe, cyber napadi, krađe i zloupotrebe ličnih podataka i prilagođavanje aktivnostima prometa.

"Svijet je, u principu, veoma pesimističan kada je riječ o 2018. godini. Kad mi budemo malo pesimistični, moja sugestija je: 'Oraspoložite se, nije to ništa. Ljudi su pesimisti, a žive u mnogo uređenijim zemljama nego što je naša'", kazao je Lagumdžija šaljivo.

Dodao je da je zemljama zapadnog Balkana, prema svim parametrima, najslabija inovativnost.

"Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska mnogo bolje stoje prema onim parametrima koji nisu konkurentni. Dakle, kada je riječ o indeksu mira, indeksu terorizma, samoodrživim društvenim ciljevima, socijalnom progresu i spremnosti za četvrtu industrijsku revoluciju", rekao je Lagumdžija.

Istakao je da je poslovna zajednica u svim zemljama regiona najbolje ocijenila političare iz Srbije.

"Rješive ekonomske probleme treba napasti odmah, jer ti rješivi problemi će sutra dovesti do nerješivih političkih problema. To je osnovna poruka priče o konkurentnosti. Posvetimo se konkurentnosti, tako možemo ostvariti cilj. Za takvo nešto je potrebno liderstvo. Liderstvo nije pozicija, to je jedan veliki tim", rekao je Lagumdžija.

Propustili jednu priliku, drugu ne smiju



Ministar Rasim Ljajić istakao je da smo devedesetih godina propustili veliku šansu da se priključimo razvoju cjelokupnog regiona, ali da zapadni Balkan sada ponovo ima tu šansu, uz podršku Evropske unije.

"Nivo tehnologija pokazuje da mi zaostajemo, zavisno od privredne grane, od 25 do 30 godina za razvijenim zemljama. Tako je i kad je riječ o konkurentnosti... Zašto je to tako? Zbog političke nestabilnosti", kategoričan je Ljajić.

Naveo je da energetska infrastruktura takodjer loše stoji u odnosu na razvijene zemlje.

"Dva i po puta se naši privrednici, u Bosni i Hercegovini i Srbiji, zadužuju po većim kamatnim stopama od privrednika u Belgiji. Mi smo te podatke upoređivali i oni su katastrofalni", kazao je Ljajić.

Dodao je da je regionu potrebna infrastrukturna povezanost, razvoj, bolji uslovi za investiranje.

"Srbija je imala 2,5 puta manje investicija od jedne Mađarske. I u Bosni i Hercegovini je slična situacija", rekao je Ljajić.

Prema njegovim riječima, zemlje zapadnog Balkana su najveći proizvođači nacionalizma, da im tu ne manjka kreativnosti, a da to moraju promijeniti ukoliko žele naprijed.

Ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda istakao je da svako treba raditi svoj posao i davati sve od sebe, navodeći to kao svojevrstan prijedlog za rješenje za situaciju u Bosni i Hercegovinu.

"Naš javni dug je 11,5 milijardi KM, od toga je osam milijardi KM vanjski", rekao je Bevanda i predložio određene mjere za smanjenje tog duga.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović istakao je da na konkurentnost jedne zemlje utječu brojni faktori, što u BiH otežava uglavnom složen sistem.

"Bosna i Hercegovina je, kada je riječ o konkurentnosti, posljednja u regionu i posljednja u Evropi. Tako je posljednjih godina", rekao je Šarović, dodavši da smo mi skloni uljepšavanju sopstvene slike pa i one ekonomske.

Istakao je da troma i neefikasna administracija otežava privredni razvoj u BiH.

"Napredak i razvoj su ključ za rješavanje svih spornih pitanja u Bosni i Hercegovini, pa i onih političkih. Ukoliko ne iskoristimo trenutnu situaciju zajedno sa svim zemljama zapadnog Balkana, ostat ćemo da se valjamo u blatu", rekao je Šarović.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Odobravate li ekspanziju stanogradnje u Sarajevu?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: