"Svaka privreda koja je toliko ovisna o malom broju zemalja u svakom trenutku može doći do nove recesije i teških novih potresa jer izvoz potpuno ovisi o tražnji na tim tržištima", rekao je Gavran.
Kada je riječ o državama iz kojih BiH najviše uvozi, Gavran je naglasio da je potrebno obratiti pažnju na porijeklo proizvoda koji se uvoze. Često se dešava, dodao je, da su porijeklo proizvoda i zemlja iz koje roba ulazi u BiH potpuno različiti.
"Mi ustvari trgujemo sa mnogo drugačijim tržištem nego što statistika nekada pokazuje", kazao je Gavran, dodajući da bez obzira na česte negativne komentare na račun CEFTA-e i slobodne trgovine, moramo shvatiti da je to tržište za naše proizvode i dalje najbolje.
"Koliko god bismo mi željeli dominirati na američkom ili japanskom tržištu, naša realnost je da još najviše možemo postići u okruženju", rekao je Gavran.
Govoreći o strukturi vanjskotrgovinske razmjene, on je kazao da se stanje u smislu trendova povećanja čini dobrim, ali da je to stanje mnogo lošije kada je riječ o strukturi uvoza i izvoza.
Upozorio je, među ostalim, na činjenicu da se u prvih devet mjeseci ove godine više od dvije milijarde KM "odlilo" iz BiH na uvoz agroindustrijskih i prehrambenih proizvoda, iako smo u stanju da značajan dio te vrijednosti sami proizvedemo.
Gavran je pozitivnom ocijenio činjenicu da se iz BiH u prvih devet mjeseci ove godine izvozi značajan dio prerađene sirove nafte.
Kada je riječ o uvozu mašina, aparata i mehaničkih uređaja, Gavran je naglasio da bi to moglo biti pozitivno kada bi se uvozila oprema i postrojenja za nova ulaganja i proizvodnju, ali je, nažalost, uglavnom riječ o gotovim industrijskim proizvodima, kućanskim aparatima, elektronici.
Govoreći o vodećim izvoznim proizvodima u prvih devet mjeseci ove godine, Gavran je rekao da se može uočiti da samo nekoliko poslovnih subjekata ostvaruje uspješno izvozno poslovanje, a najveći dio privrede nema pristup stranim tržištima, niti je konkurentno na njima.
"Možemo vidjeti da su većina proizvoda klasične sirovine ili poluproizvodi. Najviši nivoi prerade obavljaju se negdje drugo i najveći dio profita se, također, stiče negdje drugo. Praktično, jedino se obuća, dio namještaja i automobilska sjedala mogu nazvati gotovim proizvodima, sve ostalo su bazni proizvodi gdje se samo mali dio profita zadržava u BiH", naglasio je Gavran.
Naveo i određene promjene u uslovima poslovanja sa vanjskotrgovinskog aspekta koje su se ili dogodile u 2011. godini ili će imati uticaj na poslovanje u narednom periodu.
Prema njegovim riječima, to su ukidanje naknade za carinsko evidentiranje od jedan posto do kojeg je došlo izmjenom Zakona o carinskoj politici BiH, zatim činjenica da su SAD obnovile Generalizirani sistem preferencija (GSP) za proizvode iz BiH, te što je EU pokrenula proceduru obnove autonomnih trgovinskih preferencijala za proizvode iz BiH.
Gavran je među promjenama istakao i privremenu obustavu preferencijalnog tretmana naše robe na UNMIK/Kosovo, kao i povećanje cijena energenata i komunalija.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
