Komentari (14)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
Kina je kupila oko 4 000 milijardi dolara americkih drzavnih obveznica, kojih je stampano oko 12 000 milijardi. I pored toga, vecina americkih politicara (i republikanci i demokrati) smatraju da im je Kina najveci neprijatelj, kako danas, tako i u buducnosti.
Nikad niko da objasni ko to posudjuje tolike pare i odakle mu. Nesto to meni nije u redu 🤔
Zaduzite i djecu unuke i cukununuke
Kako puca balon znate? Uskoro.
Americki javni dug je 120% u odnosu na njihov godisnji nacionalni proizvod ( vrijednost svih proizvoda i usluga u jednoj zemlji), sto je oko 21 000 milijardi dolara, dok je javni dug u FBiH oko 40,% a u Republici srpskoj oko 60% od nacionalnog proizvoda u FBiH i Republici srpskoj. Kamata centalne banke Amerike FED-a nece se puno povecavati do 2023. god, kamata Centralne banke EU je -0,50 i to posljednji h10 godina, dok Centralna banka BiH nema pravo da odredjuje kamatnu stopu u BiH.
Americkanci su BiH poslije 1996. god. uvalili tzv. Valutni odbor, koji su ubacili i u Zakon o Centralnoj banci, sto u praksi znaci da BiH ne moze stampati ni jednu KM, ako se za to pojavi potreba, tako da se kolicina novca, koju narod ima na raspolaganju godinema nije povecavao Ovo je naravno dovelo do toga da skoro 60% stanovsnistva zivi na granici ili ispod granice siromastva. S druge strane Amerika svake godine stampa novca koliko im treba.
Nije tačno da se količin novca nije povećavala godina. CBBiH štampa novca onoliko koliko ima pokrića u deviznim rezervama. Što nam je veći izvoz i doznake iz inostranstva više imamo deviznih rezervi i automatski mogućnost za više KM (BAM) u opticaju. Problem kod ovakvog valutnog odbora kojim smo vezani za EURO fiksnim kursom je što su uvozni proizvodi jefitniji, a naš izvoz postaje skuplji nego što bi bio da imamo plivajući kurs koji bi odražavao stvarnu vrijednost KM.
Još jedan genijalac koji smatra da je štampanje novca rješenje za siromaštvo.
Uzmi ko sebi. Vraćati ionako ne mislimo. USA-USA-USA. 🤗