Stiže li bolje vrijeme za mlade u Kantonu Sarajevo: 16 mjera koje su političari obećali

Na nedavnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo posvećenoj statusu mladih, usvojeno je 16 mjera za poboljšanje statusa mladih u KS. Između ostalog, jedna od mjera je osiguravanje školarina uz obavezu prakse za studente i priliku za posao koju osigurava industrija. Fokus će biti na inžinjerima elektrotehnike i mašinstva, drvne i namjenske industrije, autoindustije, IT sektora, zatim visokostručnog kadra u oblasti turizma te eventualno nekim dodatnim kadrom koji daje izvoznu vrijednost.

"Uvezivanje obrazovanja s industrijom je prijeko potrebno jer, između ostalog, više od polovine mladih ne radi poslove za koje su se školovali. S obzirom na to da već imamo iskustvo pokrivanja školarina za određene studije, model se može proširiti i na još nekoliko važnih industrija", kažu iz Skupštine KS.

U ove svrhe planirano je izdvajanje oko milion KM, a saznajemo da će dio novca za stipendije izdvojiti i preduzeće Toplane Kantona Sarajevo.

"Trenutno radimo na izradi pravilnika kako bismo odredili kriterij prema kojem ćemo birati studente. Novac za te školarine će biti izdvojen iz budžeta Toplana, a nećemo imati ništa protiv ukoliko i Vlada KS pokaže volju za svoj doprinos. Naš plan je obezbjeđivanje školarina za otprilike stotinu studenata Elektrotehničog i Mašinskog fakulteta te iz nekoliko tehničkih škola. Želim nagalasiti da je fokus samo na tehničkom kadru koji je deficitaran. U razgovoru sa strukom uvidjeli smo koji profili ljudi nam najviše trebaju i mi ćemo im ponuditi prakse te ćemo ih vezati ugovorom da određeni period moraju biti vezani za Toplane", pojasnio nam je direktor KJKP Toplane Sarajevo Berin Alagić.

Na osnovu podataka portala Posao.ba, deficitarne kategorije poslova u BiH su u zdravstvu, komercijali, elektrotehnici, građevinarstvu, informacionim tehnologijama, zanatskim uslugama i ugostiteljstvu. Stoga ne čudi da naša zemlja nerijetko i uvozi radnu snagu.

Iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH više puta su isticali kako upisne politike u srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama moraju biti usklađene s realnim potrebama društva i privrede. S tim u vezi, ističu poslodavci, neophodno je pratiti rezultate na tržištu rada te konačno unaprijediti praktičnu obuku studenata, jer je obrazovanje u mnogome bazirano samo na teorijskim znanjima.