Šta će vlasti u BiH učiniti? Javna ulaganja su ključna u borbi s ekonomskim posljedicama
Kako bi ukazali na činjenicu da je nivo učešća javnih investicija u ekonomiji BiH i dalje skroman, iz CPU su izradili analizu javnih ulaganja u našoj zemlji kroz protekle godine. Kako podsjeća direktor CPU-a Adis Muhović, nivo učešća javnih investicija u BDP-u u 2014. godini u BiH je iznosio 5,3 posto, odnosno 1,45 milijardi KM, te je u godinama poslije bio niži.
Obećan rast investicija
"Vlasti u BiH su se 2016. obavezale na smanjenje tekuće potrošnje, te povećanje investicione potrošnje, odnosno rast investicija u infrastrukturne projekte kroz intenziviranje izvođenja najznačajnijih infrastrukturnih projekata u domenu saobraćaja i energetike. Preusmjeravanje javne potrošnje sa tekuće na investicionu predviđeno je zbog potrebe da javna potrošnja značajno doprinese postizanju održivog ekonomskog rasta u BiH, koji će biti zasnovan na proizvodnji i investicijama, jer je trenutno rast bh. ekonomije prevashodno zasnovan na potrošnji, što nije održiv model rasta. Time je rast investicija u javnu infrastrukturu postao jedan od najznačajnijih preduslova za ostvarenje projekcija ekonomskog rasta (rasta BDP-a)", navodi CPU u svojoj analizi.
Shodno ovakvoj situaciji, intenziviranje tempa izgradnje Koridora 5c kroz BiH je trebao biti najznačajniji faktor rasta javnih investicija i jedan od najvećih pojedinačnih pokretača ekonomskog rasta.
Iz perspektive privrede, naglašavaju iz CPU-a, to znači lakši i brži prijevoz roba prema našem najznačajnijem trgovinskom partneru, a bolji pristup EU tržištu dugoročno bi trebao osigurati rast investicija i bh. ekonomije.
Podsjećamo da su bh. vlasti u 2017. povećale oporezivanje nafte i naftnih derivata kroz povećanje stope putarine na gorivo za 0,15 KM po litru.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da je od putarina na naftu i naftne derivate od februara do kraja 2018. prikupljeno otprilike 238 miliona KM, više u odnosu na isti period prethodne godine. Trend priliva sredstava se nastavio i u 2019. godini, te je u nepune dvije godine prikupljeno dodatnih 501.5 miliona KM više, nego bi se prikupilo da putarina nije povećana. Dodatna sredstva su osigurala kapacitet bh. vlasti da ugovori nove kredite za implementaciju radova na putnoj infrastrukturi.
Nije ispunjeno obećanje
Međutim, Muhović naglašava da se to nije odrazilo na nivo učešća javnih investicija u BDP-u.
"Prema projekcijama vlasti s početka 2018. godine, nivo učešća javnih investicija u BDP-u za 2018. je trebao iznositi 5,5 posto. Podaci Direkcije za ekonomsko planiranje govore da je nivo učešća javnih investicija u BDP-u u 2018. iznosio svega 2,5 posto. Dakle, umjesto 1,80 milijardi, javne investicije su iznosile tek nepunih 0,86 milijardi KM", upozorava Muhović.
Stoga se u analizi CPU navodi da su vlasti u BiH nakon skromnih ulaganja u 2018. godini, za 2019. i 2020. godinu značajno smanjile ukupan plan ulaganja u projekte javnih investicija. Za ove dvije godine projekcije ulaganja su umanjene za 2,88 milijardi KM, iako je akcizno oporezivanje goriva povećano krajem 2017. godine sa argumentom da će investicije u putnu infrastrukturu biti povećane.
Međutim, bez obzira što su vlasti podbacile sa ostvarenjem učešća javnih investicija za cijelu milijardu u 2018., projekcije ekonomskog rasta su ipak ostvarene i premašene u 2018. godini. Također, iako su se smanjile projekcije kapitalnih ulaganja za 1,35 milijardi KM u 2019. godini, procjenjuje se da će ekonomski rast u prošloj godini biti niži za 0,4 procentna poena.
"To možemo isključivo zahvaliti rastu i otpornosti privatnog sektora u zemlji. Da su vlasti ispunile svoj plan, došlo bi i do mnogo značajnijeg ekonomskog rasta, koji bi išao na nivo iznad 6 posto za 2018., odnosno iznad 5 posto za 2019. godinu, a takav značajniji ekonomski rast bi vidno doprinio poboljšanju kvaliteta života građana BiH", pojašnjavaju iz CPU-a.
Ipak, podaci u "Programu ekonomskih reformi za 2020 - 2022", jasno pokazuju da je u 2018. godini nivo učešća privatne potrošnje u BDP-u iznosio oko 75 posto, a da se u 2019. godini očekuje da on bude na nivou od 74 posto, te da je ekonomski rast najvećim dijelom i dalje zasnovan na privatnoj potrošnji.
Kako bi zaključili svoju nalizu, iz CPU-a naglašavaju da bi javne investicije trebale biti ključna komponenta ekonomskog rasta te da se hitno treba mijenjati trenutno stanje, naročito ukoliko sagledamo ekonomsku krizu koja je pred građanima BiH zbog pandemije koronavirusa.
"Kako bi vlasti uradile maksimum da se izbjegne ekonomska kriza u ovoj godini, nivo javnog investicionog ulaganja za 2020. godinu treba biti značajno viši od trenutne projekcije od 1,24 milijarde KM. Kada su se putarine na gorivo povećavale, za 2020. godinu su najavljivana kapitalna ulaganja od 2,77 milijarde KM i taj nivo javnih investicija treba biti cilj u ovoj godini", poručio je Muhović na kraju.
