Suprotno očekivanjima
45

Zašto Zapadne sankcije nisu slomile rusku ekonomiju: Moskva je bila spremna

B. R.
Vladimir Putin, predsjednik Rusije (Foto: EPA-EFE)
Vladimir Putin, predsjednik Rusije (Foto: EPA-EFE)
Zapad sankcijama pokušava ekonomski oslabiti Rusiju, ali to ne uspijeva u mjeri u kojoj je to očekivao. Otpornost ruske ekonomije je politički ključna za predsjednika Vladimira Putina koji je na čelu države u kontinuitetu od 1999. godine.

Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, mnoge velike kompanije su napustile Rusiju. Uslijedilo je nekoliko paketa sankcija Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država kako bi oslabile Rusiju, odnosno pomogle Ukrajini.

Rusija se pripremila

Prema pisanju Euronewsa, Moskva je znala da će invazija na Ukrajinu značiti teške sankcije. Zbog toga se pripremila za prelazak na ratnu ekonomiju. Konsolidovala je svoje finansijsko i energetsko tržište, okrenuvši se istočnim saveznicama, među kojima je Kina.

Iako je Zapad zaista izolirao Rusiju, ova država u drugim dijelovima svijeta ima mnogo moćnih saveznica. Preko tih saveznica i dalje je moguća trgovina s Evropom, ali uz određena prilagođavanja.

Osim toga, trebalo je neko vrijeme za implementaciju sankcija. Naime, godinu dana je trebalo kako bi počela primjena zabrane ruske nafte, a na koju se odlučila EU. To je Rusiji dalo vremena da se dodatno pripremi.

Značaj nafte

Uprkos sankcijama, Rusija je ostala jedan od najvećih svjetskih izvoznica nafte te joj u prilog ide prošlogodišnja odluka Saudijske Arabije da smanji izvoz sirove nafte. Do tada je Saudijska Arabija bila najveća svjetska izvoznica nafte.

"Prema trenutnoj cijeni, a to je nešto više od 80 dolara za brent, ostvaruju se budžetski prihodi za finansiranje vojno-industrijskog kompleksa, socijalnih potreba i drugih potreba, i to s budžetskim deficitom manjim od jedan posto BDP-a", ukazao je izvršni direktor konsultantske kompanije Macro-Advisory Cristopher Weafer.

Zadovoljstvo stanovništva

Rusija ima veliku javnu potrošnju, što se odnosi i na podršku porodicama stotina hiljada onih koji su regrutovani za rat u Ukrajini. Vojna mobilizacija je za posljedicu imala nedostatak radne snage, što znači da je nekim drugima lakše pronaći posao i zadržati ga.

Zahvaljujući državnom novcu, plate su prošle godine naglo porasle. Većina zaposlenih, među kojima su i oni s najnižom platom, dobilo je povećanje od 20 posto. Rast plate se desio usljed inflacije koja je prošli mjesec iznosila 7,7 posto.

Weafer je istakao da se na ovaj način podstiče oporavak u potrošačkim sektorima, da stanovništvo ima osjećaj stabilnosti i povjerenja jer imaju novca za potrošnju. Nestašica proizvoda sa Zapada je brzo prevaziđena zbog toga što je Rusija napravila zamjenu za popularne proizvode sa Zapada.

Kada je u pitanju rat u Ukrajini, većina stanovništva je prihvatilo propagandu vlasti. Mnoge je umirila najava da neće biti novog kruga mobilizacije. Protesti ostaju zabranjeni, a glas disidenata se utišava.

Da li će trenutna situacija potrajati

Euronews piše da će trenutna situacija u Rusiji potrajati. Međutim, problem bi mogao nastati usljed smanjenja izvoza nafte ili smanjenja cijena nafte. Weafer je podsjetio da bi vlada zbog toga morala smanjiti javnu potrošnju.

Veći problem bi se mogao desiti i prije 2030. godine, a to je demografski pad Rusije. I u ovoj zemlji se smanjuje broj stanovnika, što znači da se smanjuje i broj radno sposobnih stanovnika. Ruske vlasti ovo pitanje trenutno guraju pod tepih jer su zaokupljene drugim stvarima.