Prošle godine su nam rasli i izvoz i uvoz, Hrvatska je najznačajniji vanjskotrgovinski partner
Kako su naveli, obim razmjene je 2022. iznosio 47,5 milijardi KM, što je više za 10,9 milijardi KM, tj. 30 posto u odnosu na 2021. godinu.
"Negativna globalna ekonomska kretanja obilježila su 2022., posebno u domenu energetike, nestašice pojedinih repromaterijala i njihovo poskupljenje, što je dovelo do inflacije. Ipak, možemo konstatovati da je naša privreda izdržala pod negativnim uticajima, da nije zabilježen pad izvoza u količinskom smislu, već, naprotiv, zabilježeno je blago povećanje izvoza", ukazao je predsjednik VTK BiH Zdravko Marinković.
Kako su naglasili, vrijednost izvoza je bila 18,4 milijarde KM, što je više za 3,8 milijardi KM ili 26 posto u odnosu na 2021., a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je povećanje od 7,2 milijarde KM ili 33 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 10,7 milijardi KM.
Uvozne cijene su usljed inflacije, kako su istakli, rasle bržom stopom od izvoznih cijena, što je za posljedicu imalo pad pokrivenosti uvoza izvozom za tri posto u odnosu na 2021. te pokrivenost uvoza izvozom iznosi 63 posto.
Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner je Hrvatska. Ukupni obim razmjene s ovom državom je iznosio osam milijardi KM, a nakon Hrvatske su Srbija (13,75 posto), Njemačka (11,29 posto), Italija (8,88 posto) i Slovenija (7,9 posto).
Po pokrivenost uvoza izvozom, prednjače Austrija (123 posto) i Njemačka (101 posto).
Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna struja (1,1 milijarda KM), aluminij ( 878,5 miliona KM) i željezne ili čelične konstrukcije (630,8 miliona KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (3 milijarde KM), aluminij (1,1 milijarda KM) i kameni ugalj (919 miliona KM).
Metalski sektor, uz baznu proizvodnju metala, i dalje je, kako su konstatovali, najuspješniji industrijski i izvozni sektor u Bosni i Hercegovini. U 2022. u ovom sektoru ostvaren je izvoz u, kako su naglasili, rekordnoj vrijednosti od skoro 7,5 milijardi KM, što je više za 1,5 milijardi KM, tj. 25 posto u odnosu na 2021.
Najveći porast je zabilježen u kategoriji proizvoda od aluminija u kojoj je ostvaren rast od 638 miliona KM. Rast izvoza od 10,7 posto zabilježen je i u drvnom sektoru, uprkos, kako su ukazali, brojnim izazovima s kojima su se suočavale kompanije.
Izvozno orijentisane kompanije, kako su istakli u VTK BiH, predstavljaju motor razvoja domaće ekonomije i neophodna je značajnija podrška jačanju njihove konkurentnosti.
Nakon današnjeg predstavljanja podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni tokom prošle godine, u Sarajevu je održan panel "Šanse i izazovi izvoza" na kojem je razgovarano o izazovima s kojima se suočavaju izvozno orijentisane kompanije. Na panelu su učestvovali predstavnici kompanija AS Holding Sarajevo, Ećo Company Sarajevo, Sisecam Soda Lukavac, SIK Mostar, Limun šped i Lanaco.
