Predstavljamo rješenje kako spasiti javna preduzeća: Najdragocjeniji razvojni resurs BiH

Predstavljamo rješenje kako spasiti javna preduzeća: Najdragocjeniji razvojni resurs BiH
73
R. D.
10.2.2020. u 18:41
70
komentara
73

dijeljenja
Predstavljamo rješenje kako spasiti javna preduzeća: Najdragocjeniji razvojni resurs BiH Profesori Babić i Šunje (Foto: D. S./Klix.ba)
"Reforma sistema upravljanja javnim preduzećima u BiH" kapitalni je projekt trojice domaćih ekonomista. Djelo prof. dr. Manojla Babića, prof. dr. Aziza Šunje i prof. dr. Mirka Puljića analizira stanje u ovom duboko zapuštenom sektoru te predlaže kako da on postane najjači dio bh. ekonomije.
Profesori Babić i Šunje su za portal Klix.ba govorili o projektu koji bi vrlo skoro u cijelosti trebao biti predočen domaćoj, ali i međunarodnoj javnosti, a ponajprije političkim zvaničnicima.

Manojlo Babić kaže kako je ovaj projekt trebalo napraviti već po završetku rata, kao što su to učinile sve tranzicijske zemlje. Međunarodne institucije su tada donirale sredstva za izradu studije kako restrukturirati preduzeća u javnom sektoru, ali da je novac otišao u drugom, "poznatom" pravcu.

Manojlo Babić (Foto: D. S./Klix.ba) Manojlo Babić (Foto: D. S./Klix.ba)


"Trebalo je napraviti samo ono što su uradili Slovenci koji su velike sisteme rasparčali na dijelove, proučili da li svako od njih ima tržište u novim uslovima i ona koja su imala dobila su moderan sistem upravljanja. Oni su i spasili najveći broj svojih preduzeća, a kod nas ništa nije urađeno", kaže Babić te navodi kako je put i danas isti.

Profesor Šunje kaže da su osnovni problemi i trenutno stanje javnih preduzeća u oba naša entiteta istovjetni, ona su loše vođena, u minusima su i kao takva su neupotrebljiva.



"Osnovni razlog zašto je to tako je upravo što su ona državna i nisu prave korporacije kakve bi trebalo da budu. Mi u radu navodimo te razloge: potpuna politička kontrola, neprofesionalni menadžment - menadžeri su poslušnici političkih partija, loše vođenje, neodgovaranje za poslovanje... Ti menadžeri se osjećaju odgovorno prema partijama koje su ih postavile, a ne prema državi", pojašnjava Šunje.

Ugledni ekonomisti naglašavaju da u zemljama Evropske unije, a tako bi trebalo i kod nas, javnim preduzećima upravlja posebno tijelo ili institucija, da ona ne odgovaraju vladama, nego parlamentu, a da su preduzeća potpuno autonomna u svom poslovanju.

Aziz Šunje (Foto: D. S./Klix.ba) Aziz Šunje (Foto: D. S./Klix.ba)


"Javna preduzeća prvo treba depolitizirati, a onda uvesti ona upravljačka rješenja koja su svojstvena tržišnoj privredi, koja su i uslov našoj zemlji u dobijanju kandidatskog statusa za EU", kaže Babić.

Preokret iz današnje kolotečine bio bi upravo uspostava tijela na nivo države ili entiteta, koje bi upravljalo državnim preduzećima, a u kojem bi sjedili profesionalci koji bi državnim preduzećima postavili jasna očekivanja.

"Takvo stručno tijelo bi imalo slobodu da imenuje nadzorne odbore i da prati rezultate njihovog rada. Svako preduzeće je cjelina za sebe, trebalo bi funkcionisati kao korporacija i imati profesionalne menadžere. Menadžeri odgovaraju samo svojim rezultatima i dok imaju rezultate, oni su i zaštićeni", pojasnio je Šunje.



Profesori su već podnijeli inicijativu preko dva ekonomska instituta, jednog u Sarajevu i drugog u Banjoj Luci, koji će sačiniti studiju kao cjelovito rješenje. Ona će biti adresirana na značajne međunarodne institucije, a kasnije bi i naše vlasti na bazi toga trebale izraditi zakonsko rješenje.

Foto: D. S./Klix.ba Foto: D. S./Klix.ba


"Prema mom mišljenju, naš najdragocjeniji razvojni resurs su državna preduzeća. Ako mi podignemo njihovu efikasnost, onda će na dobitku biti i svi drugi sektori", zaključio je Šunje.

Profesori navode poznate primjere kriminala i zloupotreba koje su danas dio poslovanja javnih preduzeća, kao što su one da stranački moćnici prodaju radna mjesta u javnim preduzećima.

"Jedno od rješenja je da naša javna preduzeća vode profesionalni menadžeri iz inozemstva, što vani nije rijedak slučaj", kaže Šunje na kraju aludirajući na to kao jedan od načina osiguranja nezavisnosti upravljačke funkcije javnih preduzeća.
Prijavi grešku


Komentari (70)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...