Između politike i biznisa
22

Javna preduzeća u BiH kao teg na povijenoj kičmi bh. ekonomije: Kako ih restartovati

R. D.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Javna preduzeća još uvijek su dominantan dio bosanskohercegovačke ekonomije. Ipak, ona su u najvećem slučaju dio problema, stavka koja najčešće generira prekomjerno zapošljavanje, negativno poslovanje i ogromne dugove.

U kontekstu javnih preduzeća najčešće se spominje pojam restrukturiranje, a izvjesno je jedino da su promjene neophodne.

Aziz Šunje, ugledni profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže kako Bosni i Hercegovini državna preduzeća trebaju jer privatna nedovoljno brinu o onome što je javno dobro, a da je najbitnije distancirati političke stranke od njih.

"Prije svega bi trebalo definirati šta je to javno dobro, odnosno gdje bi javna preduzeća trebala da budu. Onda kad se javnim preduzećima kojima se, uslovno rečeno, da mandat, ona bi se trebala korporatizirati, da funkcioniraju kao svaka druga korporacija", smatra Šunje.

Korporatiziranje u ovom slučajnu prvenstveno znači odvajanje vlasničke od menadžerske funkcije, odvajanje od utjecaja političkih stranaka na vlasti.

"Ovo je moguće ustrojem određenog vladajućeg tijela koje bi polagalo račune parlamentu, a ne vladi. Treba uvesti i logiku OECD principa upravljanja državnim preduzećima", kazao je on.

OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) principi korporativnog upravljanja objavljeni su 2004. godine, a u njima se, kroz šest različitih poglavlja, pokušava formalno uobličavanje odnosa između najvažnijih konstituenata korporativnog privrednog društva i približavanje njihovih interesa.

Poglavlja principa korporativnog upravljanja obuhvataju: (1) obezbjeđivanje osnove za efikasan okvir korporativnog upravljanja, (2) prava dioničara i ključne vlasničke funkcije, (3) ravnopravan tretman dioničara, (4) ulogu konstituenata u korporativnom upravljanju, (5) objavljivanje podataka i transparentnost i (6) odgovornost odbora.

"Tu su ključni princip dva i šest, znači ustrojiti tijelo koje će na bazi očekivanja vlasnika tj. države nadzirati rad korporacija. Ako ona radi dobro da se onda ne dira taj menadžment. Vidite i sami kako se to kod nas dešava, skinu 2014. godine menadžment Autocesta koji je dobro radio posao i do danas se ne napravi nijedan kilometar autoputa, a za to niko ne odgovara", zaključio je Šunje.

Može se naći podatak da u Bosni i Hercegovini postoji 550 javnih preduzeća, a da u njima radi oko 80 hiljada radnika. Iako javne kompanije većinom posluju s gubicima, plate u njima su prosječno za 40 posto veće nego u realnom sektoru.

Portal Klix.ba će u narednom periodu objaviti seriju tekstova i analiza o stanju u sektoru javnih preduzeća.