Vlada pod pritiskom
59

Očekuje li RS smanjenje plata u javnom sektoru zbog servisiranja duga od milijardu KM?

S. M.
Poslovni savjetnik i ekonomski analitičar Zoran Pavlović govorio je za Klix.ba o mogućnostima Vlade Republike Srpske da u tekućoj godini servisira više od milijardu KM kredita i mogućim posljedicama za život građana u ovom entitetu.

Pavlović je kazao da u Zakonu o budžetu Republike Srpske za 2023. godinu definisan budžet od 5,5 milijardi KM, gdje je navedeno zaduženje od milijardu i 90 miliona obaveza vraćanja kredita, koji uključuje i obveznice iz Beča, a da je planirano i dodatno zaduženje od 981 miliona KM kako bi servisirali dugove.

"To je dug koji treba da se vrati i to je 20 posto budžeta, što nije nemoguće. Problem je potencijalno onaj što u jednom danu morate izmiriti 330 miliona obveznica plus kamate, to je možda 350 miliona. To je veliko plaćanje u jednom obroku, ali s druge strane kako se ponaša ministarstvo finansija vidjećemo kada dodje dan D - odgovorno ili neodgovorno", kazao je Pavlović.

On je medijskim spekulacijama nazvao informaciju da je premijer RS-a Radovan Višković posjetio Kinu u cilju novog zaduženja RS

"Kina je toliko veliko finansijsko trziste da je za njih taj iznos od 160 miliona eura beznačajan, ajde da ima jednu ili dvije nule još. Moglo je biti eventualno razgovora o mogućnosti otvaranja, plasmana novih obveznica na Pekinškoj berzi. To je mogla biti tema, ali malo je vjerovatno jer kineski partneri, oni su jako spori, pa mi to nije previše vjerovatna opcija", smatra Pavlović.

Dodao je da se možda razgovaralo o tehničkoj mogućnosti plasmana obveznica RS-a u smislu da bi to bilo interesantno kineskim bankama sa kojima sarađuju izvođači ugovora koje je potpisala RS.

"To bi bilo moguće recimo. To nije van pameti jer bi razgovarali o realizaciji hidroelektrane Dabar, autoputa Prijedor-Banja Luka", rekao je Pavlović.

MMF kao opcija

Da je u poziciji da odlučuje, kako je istakao, on bi obezbjedio sredstva koristeći kredit iz Mađarske u iznosu od 110 miliona eura.

"Samo bih dodao iz budžeta onoliko koliko treba, taman ne isplatio penzije 15 dana. Nije to toliki iznos da to ne može da plati RS, ali je bitno da bude na računu u datom momentu", tvrdi Pavlović.

Govoreći o mogućnosti nastavka saradnje vlasti u RS-u sa MMF-om, kao opcijom servisiranje duga RS-a, kazao je da to zavisi od ispunjenja onih uslova koja su izostali ranije, a to se odnosi na davanje prava Centralnoj banci da dobije uvid u privatne račune privatnih lica iz RS-a.

"S druge strane, Federacija malo mudrije radi, ona nije toliko u nuždi da obezbijedi finansiranje iz tih izvora. Uvijek je dobro imati mogućnost da se zadužite po niskoj kamati. Kamate MMFa su najniže na svijetu, ali nisu bezuslovne. Morate ispuniti pismo namjere", kazao je Pavlović.

Prodaja obveznica i moguće posljedice

U nastavku je kazao da ranija zaduženja RS-a na Bečkoj i Londonskoj berzi nose rizik da Vlada RS-a ostane bez neke od kompanije u njenom vlasništvu, te stoga ipak očekuje da će entitet izmiriti obaveze.

"Entiteti nisu izlazili na berze s obveznicama i prvi put kad je RS otišla na berzu, sačinjen je dokument koji se zove Prospekt. To je informacija o onome ko emituje obveznice i drugo. Obveznice po definiciji nemaju nikakvu garanciju osim države ili u ovom slučaju entiteta. Jedina stvar koju je taj prospekt imao u svom sadržaju je, napisano vjerovatno po savjetu konsultanata, da u slučaju da se obaveza ne izmiri, vlasnik ima pravo preuzimanja bilo kje firme koja je vise od 51 posto u vlasnistvu vlade RS-a. Ta klauzula nije neoubičajena, ali se ovdje pojavila vjerovatno jer se RS prvi put pojavljuje na berzi. Kad prvi put dođete, morate dati više nego što daju drugi. Finansijski svijet je to prepoznao kao normalnu aktivnost koja nije rizična. Imajući u vidu tu situaciju, ne mogu da vjerujem da bi RS došla u situaciju da ne isplati tu obavezu u roku", kazao je Pavlović.

Da li će građani trpiti?

Na pitanje kako bi se nove zaduženja mogla odraziti na život građana u Republici Srpskoj, Pavlović je istakao da bi to moglo dovesti do toga da opštine moraju praviti rebalanse budžeta i smanjiti troškove.

"Drugim riječima, trebali bi da svi stegnu kaiš i reprogramiraju budžete na manje jer dolaze obaveze. Ako bi ista situacija se nastavila pa pristale obaveze, prva posljedica je s obzirom na to da će obaveze prema insostranstvu biti prioritetne, pa će imati opštine i gradovi manje mogućnosti da obezbijede sve servise koje pružaju, a to znači manje pare za socijalno i drugo, dakle manje novca za građane", smatra Pavlović.

Ističe da je jedna od opcija i smanjenje plata u javnom sektoru.

"MMF je izašao s dvije preporuke - jedna je da se ne povećavaju plate kao trošak. Potpisano je još ranije pismo namjere da plate javnog sektora neće učestvovati više od 25 posto troškova u budžetu, kao i da će smanjivati broj zaposlenih, ali da li se to poštuje ili ne. Svjetska banka i MMF nisu tako strogi da bi kažnjavali zbog nepoštovanja tih odluka", rekao je Pavlović.