Njemačka želi da okonča evropsku ovisnost o Aziji u poluprovodnicima, ali da li je dorasla zadatku
Od upotrebe u električnim automobilima i pametnim telefonima do vjetroturbina, pa čak i projektila, elektronički čipovi ili poluprovodnici "nafta su 21. stoljeća", komponente o kojima "ovisi sve ostalo".
Ovo su bile riječi njemačkog kancelara Olafa Scholza na inauguraciji nove fabrike koju je izgradio njemački proizvođač poluprovodnika Infineon ranije ovog mjeseca.
Tokom putovanja u Seoul prošlog vikenda ponovno je razgovarao sa svojim korejskim kolegama o poluprovodnicima, pozivajući Južnu Koreju da ulaže u Evropu kako bi ojačala opskrbne lance.
Proglašeni cilj Evropske unije je doseći 20 posto svjetskog tržišta do 2030. godine, dvostruko više od njenog današnjeg udjela. Da bi se postigao taj cilj, bit će potrebno četiri puta povećati proizvodnju na Starom kontinentu.
To je cilj evropskog "Zakona o čipovima", koji su zaključili zastupnici EU-a u aprilu, a kojim se planira mobilizirati 43 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja.
Kao najveće europsko gospodarstvo, Njemačka predvodi ovaj pokret za smanjenje ovisnosti o Aziji.
Osim Infineonove nove tvornice u Dresdenu, projekta vrijednog 5 milijardi eura, američke grupe Intel i Wolfspeed proteklih su mjeseci najavile velika ulaganja u Njemačkoj.
Za Njemačku bi bila velika pobjeda kada bi se izborila za prvu evropsku tvornicu tajvanske grupe TSMC, jednog od najvećih svjetskih proizvođača čipova.
Već više od godinu dana vode se rasprave o tvornici u regiji Dresden, vodećem evropskom središtu mikroelektronike, već nazvanom "Silicijska Saska". Odluka se očekuje najranije u kolovozu, prema TSMC-u.
No, 200-tinjak kilometara dalje, u regiji Magdeburg, euforija izazvana prošlogodišnjom najavom ulaganja američkog diva Intela od 17 milijardi eura ustupila je mjesto sumnjama.
Izgradnja fabrike, koja je trebala započeti u prvoj polovici 2023. godine, nije počela.
“Mnoge stvari su se promijenile” u godinu dana, priznala je grupacija u izjavi za AFP, koja je u prvom tromjesečju godine pretrpjela rekordan gubitak zbog oštrog pada prodaje kompjutera i pametnih telefona.
Osim "geopolitičkih izazova", "poremećaji u globalnoj ekonomiji doveli su do povećanja troškova, od građevinskog materijala do energije", rekla je grupa.
Predviđena je dodatna javna potpora kako bi se "popunila praznina u troškovima planiranog projekta, koja se značajno povećala", priznalo je njemačko ministarstvo ekonomije.
Ova utrka za subvencijama ne odgovara mnogim Nijemcima.
"Trošimo mnogo novca... da malo povećamo sigurnost opskrbe", zabrinut je Clemens Fuest, jedan od najuglednijih ekonomista u zemlji.
Dok će se državna pomoć Dresdenu i Magdeburgu mjeriti milijardama, Njemačka i Ecropa ostat će uvelike ovisne o čipovima proizvedenim izvan kontinenta i "morate zamisliti što se moglo učiniti s tim novcem", objasnio je gospodin Fuest, predsjednik IFO-a, ekonomskog instituta u intervjuu njemačkoj televiziji ARD.
Ako se ovisnosti mogu smanjiti, neće biti "samodostatnosti za bilo koju zemlju ili regiju" u poluprovodnicima, također je upozorio ovog mjeseca izvršni direktor Infineona Jochen Hanebeck.
Naprotiv, neki stručnjaci smatraju da bi pomoć trebala biti još masovnija.
"Sredstva najavljena prema Zakonu o čipovima dobar su početak, ali još uvijek su nedostatna prema svjetskim standardima", rekao je za AFP Frank Boesenberg, direktor Silicon Saxony, organizacije koja promiče poluprovodnike u regiji Dresden.
Tajvan (gdje se proizvodi 90 posto najnaprednijih čipova na svijetu), Južna Koreja i sve više Kina trenutno dominiraju tržištem.
Evropa se također suočava s konkurencijom iz SAD-a, koji troši znatne iznose za promicanje domaće proizvodnje.
Još jedan veliki izazov za Njemačku bit će pronaći dovoljno radnika.
Prema studiji koju je u decembru proveo Njemački ekonomski institut, trenutno u industriji čipova nedostaje 62.000 kvalificiranih radnika u različitim zanimanjima, piše Euronews.
