Ne baš dobri podaci: Smanjila se vanjskotrgovinska razmjena BiH, povećao se deficit
Kako su saopćili, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u prvoj polovini 2023. iznosio je 22,77 milijardi KM, što je za 1,96 posto manje u odnosu na prvu polovinu 2022..
Ostvaren je izvoz u vrijednosti od 8,91 milijardu KM, što je za 374 miliona KM ili 4,03 posto manje u odnosu na prvu polovinu 2022., dok je vrijednost uvoza iznosio 13,86 milijardi KM, što je za 81 milion KM ili 0,58 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Povećan je i ukupan ukupan vanjskotrgovinski deficit koji je iznosio 4,95 milijardi KM, što je za 6,23 posto više u odnosu na isti period 2022.
Kao razloge za smanjenje ukupnog izvoza istakli su smanjenje izvoza na pojedinačna tržišta Evropske unije usporavanja privredne aktivnosti u EU te, kako su naveli, globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini.
U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na, kako su konstatirali, pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima usljed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. su:
-
EU (73,1 posto izvoza i 66,4 posto uvoza);
-
CEFTA - Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija i Moldavija (17,6 posto izvoza i 15,4 posto uvoza);
-
Dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.
Pojedinačno, s ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM su:
- Hrvatska (16 posto izvoza i 18,08 posto uvoza);
-
Srbija (12 posto izvoza i 13,84 posto uvoza);
-
Njemačka (15,86 posto izvoza i 8,71 posto uvoza);
-
Slovenija (8,79 posto izvoza i 8,37 posto uvoza);
-
Italija (8,56 posto izvoza i 7,74 posto uvoza).
Podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine predstavili su predsjednik VTK BiH Zdravko Marinković i direktor Sektora VTK BiH za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.
