Država i pandemija
27

Muharem Cero: Tegeltijin pristup ekonomiji je kapitulantski, rješenje je u "porodičnom srebru"

R. D.
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Državna imovina može biti jedno od rješenja za prevazilaženje problema uzrokovanih pandemijom koronavirusa, smatra Muharem Cero, ekspert iz ove oblasti. U razgovoru za portal Klix.ba on kaže kako država već posjeduje imovinu čije stavljanje u funkciju izbjegava daljnja zaduživanja.
Cero smatra kako je Tegeltijin pristup, posebno iskazan u posljednjem intervjuu, kapitulantski, kako on abolira Vijeće ministara i institucije Bosne i Hercegovine od mogućnosti da država osmisli rješenje otklanjanja ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa i sam naslućuje fatalistički scenarij.

On smatra kako Tegeltijina pasivnost državu osuđuje na globalna kretanja, a upućuje nas na kreditna zaduživanja koja će građani otplaćivati decenijama.

"Nenovčani fiskus Bosne i Hercegovine, imovina iz sukcesije, tzv. porodično srebro uvelike premašuje potencijale svih budžeta. Njegovo stavljanje u funkciju uz domaćinsko upravljanje titulara vlasništva, dakle upravo one strukture u čije ime se Tegeltija očituje, garantira mnogo brže, efikasnije i optimističnije rješenje za prevazilaženje krize i ozdravljenje ekonomije", kazao je Cero.

U prvom koraku bi titular vlasništva, tj. država BiH, stavila javnosti na uvid neperspektivnu vojnu imovinu dobijenu u sukcesiji.

"Registar ove imovine bi se trebao nalaziti u Ministarstvu finansija, potrebno je korigovati zakon o koncesijama i prevazići anahrona rješenja koja nisu predviđala titulara državu BiH, za šta postoje svi ustavnopravni preduslovi. Poželjno bi bilo da se zakon o koncesijama izmijeni tako da se koncesije mogu izdavati na duži period, od 30 do 99 godina", navodi Cero.

Prije svega se misli na rezidencijalne objekte, Titove vile, lovišta, odmarališta saveznog SUP-a, terminale u Dretelju - najveći terminal u Evropi koji košta 19 milijardi, imovine sindikata, bivše Komunističke partije...

"Mapa puta s ovom imovinom već je prikazana kod izdavanja zemljišta za izgradnju Ambasade Sjedinjenih Država u Sarajevu, samo izdavanjem koncesije. Za svaki pojedinačni slučaj odluku bi donosio Parlament na prijedlog Vijeća ministara", navodi Cero.

On smatra kako bi se na ovaj način u poseban fond slila ogromna sredstva, a ona bi se dijelila po modelu podjele sredstava prikupljenih PDV-om.

"U isto vrijeme bi se mogla aktivirati i sukcesiona masa iz pasivnog podbilansa, ne samo u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Slovenija. Tu je i imovina i izvan zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, imovina firmi kao što su Krivaja, Energoinvest, GP Put, Vranica, GP Vranica...", zaključuje Cero.