Izvoz iz BiH i Srbije na Kosovo pao sa 530 miliona eura na šest miliona
Direktor carine te zemlje Bahri Berisha za Kosovapress je kazao da je uvoz sa 530 miliona eura, koliko je zabilježeno prethodnih godina, pao na ovogodišnjih tek šest miliona eura.
Istovremeno, značajno je povećan uvoz iz Albanije na Kosovo. Ta zemlja najviše uvozi njemačku, tursku i kinesku robu.
Carinski prihodi Kosova za 2019. godinu iznosit će oko 1,2 milijarde eura, rekao je Berisha, ističući da je i pored uvođenja takse zabilježeno povećanje za četiri posto u odnosu na prošlu godinu.
Brojni pokušaji krijumčarenja
Berisha je istakao da je carina na ime prekršajnih prijava i pokušaja krijumčarenja robe inkasirala oko 10 miliona eura.
"Zaštitne mjere protiv Srbije i Bosne i Hercegovine proizvele su izazov u borbi protiv prekograničnog kriminala i krijumčarenja, posebno onih proizvoda koji su pokušani da se krijumčare planinskim putevima u malim količinama u malim vozilima. Tokom 2019. godine bilo je više od 300 pokušaja krijumčarenja", dodao je direktor carine Kosova.
Podsjetimo, Vlada Kosova je u novembru 2018. godine uvela carinu od 100 posto na proizvode iz BiH i Srbije, a u cilju jačanja domaće proizvodnje, ekonomije i kosovske državnosti, kako su tada naveli. Kosovski politički vrh pravdao je ovaj potez činjenicom da se njime štite vitalni interesi Kosova prvenstveno optužujući Srbiju za agresivnu kampanju protiv Kosova na međunarodnom planu.
Vlada Kosova je prethodno uvela carinu od 10 posto na proizvode iz Srbije i BiH, ali je ova odluka naišla na kritike EU i ostalih međunarodnih predstavništava, uz obrazloženje da njome krše pravila CEFTA-e. Nakon toga delegacija BiH, predvođena ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem, glasala je protiv prijema Kosova u Interpol.
I pored brojnih apela da Kosovo ukine uvedene takse za dvije zemlje, to se do danas nije desilo.
Nade da će Kurti intenzivirati dijalog
Istovremeno, Kosovo je povećalo izvoz na tržišta EU i to prvenstveno pića, hrane, vrata, prozora i druge robe.
Dolaskom Albina Kurtija, lidera Samoopredjeljenja, na poziciju kosovskog premijera podgrijane su nade da bi on mogao nastaviti dijalog sa Srbijom i raditi na ukidanju trgovačkih taksi za dvije zemlje. Ipak, još uvijek nema pomaka na tom polju.
Ranije ovog mjeseca iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kazali su da su ove mjere ugrozile poslovne ugovore koje imaju preduzeća BiH sa preduzećima Kosova, a posebno onima iz metalske i elektro industrije, ali i prehrambene i farmaceutske industrije. Izazvani su i drugi negativni efekti na trgovinske tokove na cijelom zapadnom Balkanu, a iz ovog ministarstva pisali su nekadašnjem šefu delegacije EU u BiH Lars-Gunnaru Wigemarku i zemljama članicama CEFTA-e sa zahtjevom na Evropska komisija učini napore kako bi takse bile ukinute. Uz njih, ove zahtjeve upućivale su i druge institucije iz naše zemlje.
