Udari na rafinerije: Rusija povećava uvoz naftnih derivata, u oktobru zabilježen rast za 25 posto

Ipak, to je znatno manje nego u julu i augustu, kada je Rusija uvozila oko 89.000, odnosno 153.000 barela dnevno. U oktobru je preko 40.000 barela dnevno stiglo iz Maroka, a ostatak iz Turske. Od jula do septembra Rusija je gorivo uvozila i iz Indije, Južne Koreje i Egipta. U trećem kvartalu najviše je uvezeno benzina, a manje avionskog goriva, uglavnom za Daleki istok.

Sergej Tereškin, izvršni direktor kompanije Open Oil Market, kaže da 54.000 barela dnevno iznosi nešto više od 200.000 tona mjesečno, a Rusija godišnje potroši oko 40 miliona tona benzina. Prema njegovim riječima, veći uvoz koče troškovi, jer bi se gorivo moralo prodavati po cijenama znatno višim od onih na koje su potrošači navikli.

Kommersant navodi da bi naftne kompanije mogle podići cijene benzina i dizela na pumpama. Tako bi stimulisale uvoz i pokrile troškove dostave koje ne pokriva demper. Ministarstvo energetike tvrdi da uvozni benzin ne može značajno uticati na prosječnu cijenu i da potreba za njim opada. Prema ministarstvu, "uvozni demper" potrošačima nadoknađuje razliku između visokih svjetskih cijena i cijena na domaćem tržištu.

Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak najavio je u oktobru da će Rusija uvoziti benzin barem do kraja 2026. godine, kako bi snabdijevala domaće tržište i dopunila rezerve. Sergej Frolov, upravljački partner NEFT Researcha, smatra da je oktobarski uvoz samo privremeno dopunjavanje regionalnih rezervi. On predviđa da će uvoz u decembru biti između 35.000 i 50.000 barela dnevno, jer je zimska potrošnja mala, a zalihe iz oktobra i novembra ublažavaju oscilacije potražnje.

Prema Kpleru, snabdijevanje gorivom u Rusiji poboljšalo se nakon vrhunca sezone. Rafinerije su krajem oktobra prerađivale oko pet miliona barela dnevno, a mjesečni prosjek procjenjuje se na 4,3 miliona. Od maja do septembra prerada je pala za 1,5 miliona barela dnevno, a proizvodnja benzina spustila se ispod domaće potrošnje.

Andrej Poliščuk, viši analitičar za naftu, plin i transport u kompaniji Euler Hermes očekuje da će veća prerada postepeno istisnuti uvoz i da će se proizvodnja dizela brže oporaviti. Dmitrij Kasatkin, generalni direktor Kasatkin Consultinga, kaže da tehnički kapaciteti ruskih rafinerija omogućavaju povratak na pet do 5,5 miliona barela dnevno. Prema njegovim riječima, sezonski pad potražnje za benzinom zimi trebao bi smiriti domaće tržište. Za veću proizvodnju dizela zimi ipak su potrebni dovoljni kapaciteti, kvalitetne komponente i pouzdana logistika.

Kpler ističe da će prerada ubuduće zavisiti i od intenziteta napada na rafinerije. Novak je naveo da su u noći 30. oktobra napadnute tri rafinerije, od kojih je jedna oštećena, ali da to neće uticati na snabdijevanje.

"Rafinerije su se sada vratile s popravki. I osiguravamo uvoz. U stvari, sve ove mjere nam omogućavaju da snabdijevamo tržište", rekao je Novak za Vesti.

Ako napadi popuste, Kpler procjenjuje da će ruske rafinerije od novembra 2026. do drugog kvartala 2027. prerađivati pet do 5,5 miliona barela dnevno. To bi omogućilo obnovu izvoza derivata i ublažilo nestašicu na svjetskom tržištu. Rusija bi tada mogla izvoziti do 500.000 barela dizela, 200.000 barela lož-ulja i 100.000 barela nafte dnevno. Ako se napadi nastave i pojačaju, prerada bi pala na četiri do 4,5 miliona barela dnevno, a izvoz dizela i lož-ulja ostao bi neredovan.

Izvoz goriva iz Rusije zabranjen je do 31. januara 2027. godine, uz izuzetke, pa pojedine naftne kompanije mogu izvoziti dizel u okviru kvota. Novak je rekao da bi Rusija u novembru, uz te izuzetke, mogla isporučiti 2,15 miliona tona dizela na svjetska tržišta, dok je u oktobru isporučila 510.000 tona.