Usmjereni na saradnju
73

Izbor Milanovića povoljan za ekonomske odnose s BiH: Očekuje se rast trgovine, investicija i turizma

R. D.
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Izbor Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske i očekivano zatopljenje odnosa s našom zemljom trebalo bi pozitivno utjecati na ekonomske odnose dviju zemalja.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako politički odnosi uvijek imaju utjecaj i na ekonomske odnose zemalja.

"Iako je vanjskotrgovinska razmjena između BiH i Hrvatske rasla posljednjih godina, ona je mogla biti još bolja. Izvoz iz BiH u Hrvatsku je u 2018. godini bio veći za oko 500 miliona KM u odnosu na 2015. godinu, a uvoz za isti period za 250 miliona KM, što čini nešto više od 10% ukupne razmjene. S obzirom na to da je gospodin Milanović u kampanji tvrdio 'da su odnosi sa Sarajevom upropašteni', očekivati je da će kao predsjednik Republike Hrvatske ići u smjeru normalizacije političkih odnosa s BiH, a što će se odraziti i na još bolje ekonomske odnose između naših dviju zemalja, prije svega u segmentima trgovinske razmjene, investicija i turizma", smatra Hodžić.

On dodaje da, pored toga, Hrvatska može poslati i pozitivne signale na putu BiH ka EU tako što će biti jedan od glavnih zagovornika bržeg integrisanja u EU, što može biti dodatni motiv za popravljanje odnosa između dviju zemalja.

Aner Žuljević, zastupnik SDP-a u Domu naroda FBiH i doktor ekonomskih nauka, kaže kako godinama svjedočimo o stalnim političkim tenzijama između zemalja bivše Jugoslavije, dok ekonomija stalno pokazuje upravo suprotno, kako je povezivanje nužno.

"Dugo smo bili jedno tržiste, nemamo potrebe za prevodiocima, imamo iste navike u potrošnji, a posebno vrlo sličan mentalitet. Logično je da smo usmjereni jedni na druge, jer se i privrednici manje-više međusobno poznaju, a da ne govorimo kako pojedine proizvode poznajemo decenijama. Nažalost politika bi trebala pratiti privrednike, međutim, to većinom nije slučaj, tako da danas i jesmo tu gdje jesmo i zaostajemo kao region najvećim dijelom zbog destruktivne i bezidejne politike, a sve ono što se i pomaknemo je direktan rezultat preduzetničkog entuzijazma pojedinaca na svim stranama koji prkose politici", kaže on.

Iskustva u posljednjih 25 godina pokazuju da je politika komplikovala prostor ekonomiji, nastavlja Žuljević, dok je ekonomija gotovo uvijek ta koja političare podsjeti ili osvijesti kako su saradnja i povezivanje zajednički interes bez kojeg sve drugo nema smisla.

"Kompletan se svijet ekonomski povezuje, tako da je bilo kakva priča o izolaciji ili političkim konfliktima naših malih ekonomija ustvari direktan rad protiv vlastitih država, građana i kvaliteta njihovih života. Zbog toga i spadam među one koji misle da politika i ekonomija moraju da idu kompatibilno zajedno i da to nema alternativu. Snažne poslovne veze zemalja u bližem okruženju i orijentiranost jednih na druge jeste jedini logičan poslovni pravac i to bi trebale podržavati politike, odnosno države", navodi dalje.

Dodaje kako su države obavezne radi vlastitih građana tražiti prirodan put za bolju međusobnu saradnju i to ne na način da se forsiraju emocije, nego da se kreira dugoročna zdrava pretpostavka za poslovni odnos između država, koji će osigurati rast i napredak iz kojeg će svi profitirati.

"Svaka politička odluka ima ekonomske implikacije, kao što i dobri ekonomski rezultati uvijek mogu da podrže i razvoj političkih odnosa", zaključio je Aner Žuljević.