Tako su trgovci i preduzetnici u RS-u, od početka maja do 26. juna, prikazali oko 966 miliona maraka prometa posredstvom fiskalnih kasa. U istom periodu prošle godine promet je iznosio nešto više od 1,2 milijardi konvertibilnih maraka ili oko 250,8 miliona maraka više, piše Srpskainfo.
Ovi podaci su potvrda onoga što se dešavalo za vrijeme vanrednog stanja u Republici Srpskoj zbog epidemije koronavirusa, ali i poslije toga. Vanredno stanje u RS-u je ukinuto 22. maja, do kada su bile i mnoge ograničavajuće mjere na snazi, a prije svega policijski sat svaki dan od 20 sati.
Ljudi su se manje kretali, manje trošili, kafane, restorani i frizerski saloni počeli su s radom polovinom maja, a granice BiH djelimično su otvorene 1. juna uz određene mjere. Turista gotovo da nije ni bilo, a inostranih nema ni sada, jer su granice za građane iz EU i dalje zatvorene.
Mjere u Republici Srpskoj jesu liberalizovane, ali i dalje postoje određena ograničenja. Možda najvažniji faktor koji i dalje utiče na smanjenje potrošnje jeste neizvjesnost zbog epidemije, pa se građani odlučuju samo na kupovinu osnovnih stvari. Ostalo prolongiraju jer nisu sigurni kako će se dalja epidemiološka situacija odraziti na ekonomiju, pa i na lične finansije.
Nedeljka Ilijić iz Udruženja potrošača "Oaza“ Trebinje podsjeća da je u Republici Srpskoj i dalje na snazi vanredna situacija.
"Čini mi se da su građani do kraja maja kupovali samo hranu i higijenu, a da su tek od šestog mjeseca počeli da novac troše i na usluge. Zapravo, u potrošnji se ponašamo u skladu s mjerama", ističe Ilijić.
S druge strane, Poreska uprava Republike Srpske saopštava zanimljiv podatak za direktne prihode za juni: prihodi od poreza na dohodak i doprinosa veći su nego u šestom mjesecu prošle godine, i to za 1,2 miliona KM (porez na dohodak) i za 11,5 miliona KM (doprinosi).
Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista RS SWOT kaže da je glavni razlog taj što su određeni poslodavci u junu platili zaostale obaveze iz prethodna tri mjeseca.
"U akutnoj fazi krize izazvane pandemijom novog koronavirusa neki privrednici su čekali kako će se situacija odvijati, a neki su mislili da će Vlada neke obaveze da otpiše", ističe Grabovac.
Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta Pale, ocjenjuje da podaci o prihodima po osnovu poreza i doprinosa potvrđuju da u RS-u zaista nije bilo pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti.
"Što se tiče potrošnje, a na koju se plaća porez na dodatu vrijednost, pad je evidentan i očekivan. Podsjećam da prihodi od indirektnih poreza čine većinu javnih prihoda u cijeloj BiH. Dakle, javne finansije su “napregnute” i jedina nada je da će se u kratkom roku situacija popraviti, tako da ćemo ceh sadašnjih neravnoteža premjestiti u bolja vremena. Ako ta bolja vremena ne počnu uskoro, bićemo u velikoj nevolji", ističe Đogo.
Stranim državljanima je u maju i junu odobren povrat poreza na dodatu vrijednost u vrijednosti od oko 1,33 miliona konvertibilnih maraka. To je gotovo duplo manje nego u istom periodu prošle godine.
U protekla dva mjeseca, kako nam je rečeno u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, podneseno je nešto manje od 31.000 zahtjeva za povrat PDV na osnovu kupljenje robe u BiH. Vrijednost robe sa PDV je oko 9,2 miliona KM.
U istom periodu prošle godine broj podnesenih zahtjeva stranih državljana je bio gotovo 70.000, koji su se odnosili na kupljenu robu u iznosu od 3,2 miliona KM (sa PDV).
