Aviokompanije na osnovu naknade za prtljag ostvarile prihod od nekoliko milijardi dolara

Nekada je bilo uobičajeno samo predati prtljag, izabrati sjedište i tokom leta dobiti obrok. Jay Sorensen iz američke konsultantske kuće za avijaciju IdeaWorks je napomenuo na to da se sve to promijenilo s rastom niskobudžetnih aviokompanija.

Jedna takva kompanija, britanski FlyBe, 2006. je prva u svijetu počela naplaćivati check in prtljag, i to dvije funte (4,65 KM) po komadu rezerviranog prtljaga i četiri funte (9,30 KM) po komadu prtljaga koji nije rezerviran.

Ostale niskobudžetne aviokompanije, kao i nacionalne i etablirane aviokompanije su brzo počele slijediti taj primjer, barem na kraćim letovima. Pa je tako American Airlines 2008. postao prva američka aviokompanija koja je na letovima unutar Sjedinjenih Američkih Država naplaćivala 15 dolara (25 KM) po prvom prtljagu.

Sorensen smatra da su tradicionalne aviokompanije osjetile kako nemaju izbor, kada su postale svjesne da su im niskobudžetne kompanije značajna konkurencija. Osjetile su, kako dodaje, da se moraju suočiti s tim i nešto poduzeti.

Prema zvaničnim podacima, samo su američke aviokompanije na osnovu naknada za prtljag prošle godine ostvarile prihod od 7,27 milijardi dolara (12 milijardi KM). Taj prihod je 2023. iznosio sedam milijardi dolara (nešto manje od 12 milijardi KM), a 2019. je iznosio 5,76 milijardi dolara (gotovo 10 milijardi KM).

Shodno tome, nije iznenađujuće to što je sve više onih koji nastoje nositi samo ručni prtljag, tj. prtljag koji se može unijeti u putnički prostor. Kirsty Glenn, direktorica kompanije Antler koja proizvodi putne kofere, torbe i drugo, ukazala je na to da se kontinuirano povećava potražnja za malim koferima jer svojim dimenzijama spadaju u ručni prtljag.

Novinarka Chelsea Dickenson na društvenoj mreži TikTok objavljuje sadržaj s trikovima za pripremu prtljaga i kojim ukazuje šta jeste ručni prtljag. Tvrdi da je ovaj sadržaj sve popularniji.

Procjena je da će putnici iz cijelog svijeta tokom ove godine imati trošak od 145 milijardi dolara (248 milijardi KM) zbog naknada aviokompanija za prtljag, izbor sjedišta, pristup internetu, hrani, piću idr. Riječ je o iznosu koji je 14 posto od ukupnog prihoda svih aviokompanija. Spomenuti trošak je prošle godine iznosio 137 milijardi dolara (234 milijarde KM).

Ovoliki prihodi su izazvali pažnju američkih političara. Naime, čelnici aviokompanija su u decembru ispitani pred senatskim odborom. Tom prilikom je jedan senator iz Demokratske stranke te naknade nazvao nepristojnim te je zatražio sankcionisanje kompanija.

Međutim, sve je više onih koji naplaćuju i unošenje ručnog prtljaga koji se jedino može smjestiti u pretincima iznad sjedišta aviona. Zbog toga je Evropska organizacija potrošača (Becu) prošli mjesec podnijela žalbu Evropskoj komisiji. U žalbi su se pozvali na presudu Evropskog suda pravde da ručni prtljag ne može biti predmet novčane naknade ako on ispunjava "razumne zahtjeve". Upravo to "razumne zahtjeve" je siva zona, piše BBC.