Paul Cronin, generalni direktor Adriatic Metalsa: Planiramo još dugo pozitivno doprinositi BiH
Njen generalni direktor Cronin, koji je prije dolaska na čelo ove kompanije, imao 20 godina iskustva u korporativnim finansijama, prije godinu dana, između ostalog je dobio nagradu "Sarajevo Business Bridge Awards" za investiciju godine, odnosno za izvanredni razvoj poslovanja, te najveću stranu investiciju u Bosni i Hercegovini.
Sada je govorio s kakvim se sve izazovima susretao u našoj zemlji, ali i šta to Adriatic Metals sprema u budućnosti. Cijeli intervju pročitajte u nastavku.
Adriatic Metals prva je kompanija koja se bavi istraživanjem mineralnih nalazišta u općini Vareš. Recite nam koliko je ona do sada uložila u Bosni i Hercegovini i kakva su vaša iskustva u ulaganju u ovu zemlju?
Do danas smo uložili gotovo 400 miliona KM, kako u istraživanje tako i u razvoj rudnika, izgradnju lokalnih puteva i postrojenja za preradu. Budući da naša investicija predstavlja doprinos od 25 posto ukupnih direktnih stranih ulaganja u 2022. godini, dobili smo dva važna priznanja - "Najveća strana investicija u BiH" Sarajevo Business Foruma kao i "Investicija godine najvećih 100" Poslovnih novina. Ove godine smo dobili i status Projekta od posebnog značaja za BiH. Iako smo se morali suočiti s prekomjernom birokratijom mogu reći da su naša iskustva općenito pozitivna.
Kakav je značaj mineralnih nalazišta Adriatic Metals u Bosni i Hercegovini, ne samo za ekonomiju Bosne i Hercegovine već i evropsku?
Evropa treba proizvoditi sirovine i ne može se oslanjati na lance snabdijevanja koji ovise o drugim dijelovima svijeta. Nedavno usvojeni zakon EU o kritičnim mineralima prvi je korak ka smanjenju ovisnosti o udaljenim teritorijama. Za BiH, ovaj projekt je izuzetno značajan. Ne samo da pokazuje ostatku Evrope da se proizvodnja kritičnih minerala može brzo i održivo ostvariti, već šalje jasnu poruku da je BiH regija u koju strane kompanije mogu investirati s povjerenjem.
Prema informacijama koje imate, koliko su obimna iskoristiva mineralna nalazišta u Bosni i Hercegovini?
Do sada smo uložili više od 50 miliona KM u istraživanje i vjerujem da smo identificirali samo mali dio mineralnih nalazišta u BiH. Nedavno smo odobrili budžet od 55 miliona KM za istraživačke aktivnosti u narednih 18 mjeseci, ali bih ohrabrio vlade da dozvole istraživačkim kompanijama da investiraju ovdje. Istraživanje je vrlo visokorizičan posao, jedno od 1.000 nalazišta postane rudnik, ali ako se gleda dugoročno, informacije koje istraživačke kompanije pružaju putem svojih godišnjih izvještaja vlastima mogu postati izuzetno vrijedan skup podataka za budućnost.
Po vašem mišljenju, da li je Bosna i Hercegovina daleko od "modernog rudarstva" (u smislu modernih tehnologija, odobravanja lokalne zajednice i poštivanja ključnih standarda kao što su održivost i odgovornost)?
Vjerujem da uvijek postoje načini za poboljšanje sigurnosnih i ekoloških mjera rudnika u svim regijama, a BiH nije iznimka. Zakon o rudarstvu FBiH zahtijeva modernizaciju, kao i zakoni o okolišu i radu. Bolje usklađivanje s međunarodnim standardima ne bi samo pružilo povjerenje zajednici i vladi u rudarsku industriju, već bi i BiH učinilo privlačnijom za međunarodne financijske institucije koje traže najviše standarde u zaštiti okoliša, integraciji s lokalnom zajednicom i korporativnom upravljanju.
Da li ste imali problema pri pronalaženju radne snage u Bosni i Hercegovini?
Imali smo ih, ali smo prepoznali da će to biti problem već u ranim fazama planiranja projekta. Kako bismo se nosili s tim, i u skladu s očekivanjima naše lokalne zajednice, fokusirali smo se na zapošljavanje i razvoj mladih stručnjaka koji bi inače tražili posao u drugim zemljama. Također smo zaposlili nekoliko vrlo iskusnih stranih stručnjaka koji imaju striktan zadatak da obuče i razviju naše mlade talente u narednih tri-četiri godine.
Što biste, onda, identificirali kao najveći izazov?
Zadržavanje radne snage. Kako razvijaju vlastite kompetencije u BiH, ti pojedinci postaju vrlo atraktivni za rudarske kompanije u drugim dijelovima svijeta. Moramo ponuditi našem osoblju plate na svjetskom nivou, dugoročne poticaje i put razvoja karijere koji odgovara njihovim vještinama i ličnim ambicijama kako bismo ih zadržali.
Na Sarajevskom Business Forumu spomenuli ste da budući lideri rudarske industrije žive u BiH. Šta to tačno znači?
To jednostavno znači da smo ih već zaposlili i da su sada na dobro planiranom putu razvoja kako bi postali najiskusniji rudarski i stručnjaci za obradu minerala u Evropi. Zaposlili smo najbolje i najsposobnije u BiH i pružamo im iskustvo i samopouzdanje potrebno za vođenje ove industrije, ne samo u BiH, već i u Zapadnom Balkanu i Europi.
Koliko zaposlenika trenutno radi u kompaniji?
Imamo oko 270 zaposlenika, a u narednih šest sedmica će dodatnih 80 početi s radom. Također, imamo otprilike 400 podizvođača koji rade na lokaciji.
Imate svoju viziju i tvrdite da se pridržavate pravih vrijednosti. Na koji način se Adriatic Metals razlikuje od drugih kompanija u ovoj regiji?
Jednostavno rečeno, riječ je o zajedničkom prosperitetu. Mi smo svjesno i namjerno preusmjerili naš lanac snabdijevanja kako bismo razvili domaće kompanije, razvili domaći kadar i osigurali da ovaj projekt pruža održivu korist našoj zajednici kroz mnoge generacije.
Spomenuli ste da ste uložili puno vremena u razumijevanje lokalne ekonomije i što motivira našu lokalnu zajednicu. Podijelite s nama kakve zaključke ste donijeli.
Meni je jasno da je Vareš u prošlosti bio prosperitetna i dinamična zajednica, ali da je sa zatvaranjem rudnika metala i livnice 1993. godine, došlo do kontinuiranog socijalnog i ekonomskog propadanja. To se mora promijeniti, i da bismo postigli taj preokret, trebamo mlade ljude koji će ostati u Varešu, osnivati porodice i pokretati poslove. To se sada događa, i ono što kao stranac koji živi ovdje primjećujem je važnost koju ljudi pridaju svom tradicionalnom načinu života i porodičnom zajedništvu. To su kulturne vrijednosti koje će potaknuti uspjeh ove zemlje, a projekti poput našeg mogu pružiti ekonomsku platformu za njihovo ostvarenje.
Kako reagirate na tvrdnje ekoloških aktivista da nanosite štetu okolišu u Kaknju?
Ovaj projekt smo specifično dizajnirali kako bismo minimizirali utjecaj na okoliš i zapravo pružili neto ekološku korist. Obavezali smo se posaditi tri puta više drveća nego smo uklonili izgradnjom rudnika iako smo platili naknadu za sječu šume. Riječ je o desetogodišnjem planu koji smo već počeli sprovoditi. Obnovili smo lokacije kontaminirane ranijim industrijskim aktivnostima prije 1992. godine i implementirali niz visokotehnoloških rješenja kako bismo osigurali da naš utjecaj bude nula, kao što je prvo postrojenje za preradu vode u BiH. Također ćemo imati 100 posto recikliranje vode na našim lokacijama u roku od šest mjeseci od početka proizvodnje.
Vjerujete li da možete "osvojiti" razumijevanje lokalne zajednice? Kako?
Cijela vrijednost naše kompanije sadržana je u našoj "društvenoj dozvoli" za rad, i vjerujem da smo tu dozvolu dobili od ljudi u našim bliskim rudarskim zajednicama. Uvijek će postojati određene skupine koje imaju ideološke, političke ili finansijske motive za kritikovanje onoga što radimo, ali iako su glasni, ti ljudi ne predstavljaju širu zajednicu. Izazov za visoko transparentne kompanije poput Adriatic Metals je osigurati da iskoriste tu transparentnost kako bi minimizirale efikasnost kampanja dezinformacija koje provode ove skupine koje imaju sopstvene interese, i da zadrže svoju društvenu dozvolu za rad.
Kakvi su planovi Adriatic Metals za nastavak operacija u Bosni i Hercegovini?
Bit ćemo ovdje još mnogo decenija. Proizvodit ćemo metalne koncentrate, istraživati nova nalazišta i, što je najvažnije, osiguravati da i dalje dajemo pozitivan doprinos zemlji.
