Švicarske plate za 2027.: "Lovcima na bogataše" i do 655.000 KM godišnje, a najveći skok se očekuje kod AI poslova

Švicarska podružnica agencije za zapošljavanje Michael Page za svoj "Salary Guide 2027" analizirala je više od 500 zanimanja u 14 sektora.

Analiza se oslanja na oko 20.000 razgovora sa kandidatima i bazu od preko pola miliona kandidata. Sve navedene plate su prosječne godišnje bruto plate bez bonusa, a koliko na kraju ostaje "na ruke" zavisi od kantona, porodičnog statusa i doprinosa za penziju.

Najviše se plaća u privatnom bankarstvu. Takozvani "hunter", savjetnik čiji je posao da banci dovodi nove imućne klijente, prema izvještaju ima fiksnu platu od 160.000 (338.000 KM) do 310.000 franaka (655.000 KM), dok je srednja vrijednost 235.000 franaka (496.400 KM). Mlađi savjetnik u istoj oblasti zarađuje od 120.000 (253.500 KM) do 140.000 franaka (295.700 KM).

Direktor Michael Pagea za Švicarsku Yannick Coulange navodi da su najveći skokovi plata u IT sektoru, kod poslova vezanih za vještačku inteligenciju i mašinsko učenje. Inženjer za vještačku inteligenciju prema izvještaju zarađuje od 95.000 (200.700 KM) do 150.000 franaka (316.900 KM), a inženjer za mašinsko učenje od 90.000 (190.100 KM) do 145.000 franaka (306.300 KM).

Coulange se poziva i na podatke portala jobs.ch, više od 30 posto oglasa za kancelarijske poslove traži da kandidat zna koristiti vještačku inteligenciju u svom radu. Generativnu vještačku inteligenciju na poslu već koristi 71 posto švicarskih radnika, naspram 55 posto prošle i 32 posto pretprošle godine.

Plate blago rastu i bankarskim savjetnicima i stručnjacima za usklađenost s propisima (compliance), jer su regulatorni zahtjevi sve stroži i bankama trebaju iskusni stručnjaci. Compliance officer - službenik za praćenje usklađenosti u bankarstvu zarađuje od 130.000 (274.600 KM) do 170.000 franaka (359.100 KM), a početnik na toj poziciji od 90.000 (190.100 KM) do 130.000 franaka (274.600 KM).

Prema analizi, tržište ponovo raste u građevinarstvu i nekretninama, a firme u svim branšama traže jake prodavače i za njih često plaćaju više nego lani. U trgovini sirovinama plate na nekim pozicijama padaju, jer kompanije sele radna mjesta u inostranstvo.

Coulange piše da je put do prvog posla mladima teži nego ranijim generacijama. Poslodavci od njih očekuju da odmah koriste alate vještačke inteligencije kako bi radili brže, a obrazovanje o tome često ne drži korak sa zahtjevima.

Teško je i iskusnim stručnjacima i rukovodiocima koji traže posao nakon restrukturiranja firmi. Za njih je presudno koliko su prilagodljivi i koliko lako koriste nove tehnologije.

Nezaposlenost u Švicarskoj porasla je sa oko dva na oko tri posto. Posao traži više ljudi iz finansija i farmaceutske industrije, a međunarodne kompanije zbog jakog franka i geopolitičke nesigurnosti sele dio poslova u druge države. Firme zato zapošljavaju selektivnije, duže odlučuju, strože kontrolišu broj radnih mjesta i češće uzimaju privremene radnike.

Ipak, kako navodi Michael Page, potražnja za većinom pozicija ostaje visoka, jer mnogi kandidati koji traže posao nemaju ono što poslodavci traže. Tamo gdje nedostaje odgovarajućih ljudi, plate rastu.