Od Kine do Nigerije
30

Odnos snaga u svijetu se mijenja, ovih pet supersila će vladati svijetom za 30 godina

DP
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Među najvećim svjetskim ekonomijama će za trideset godina biti one koje su danas u razvoju i koje će premašiti trenutne ekonomske divove poput Amerike, Japana i Njemačke.

I dok Brexit, koronavirus i trgovinske razmirice otežavaju ekonomske prilike, upprkos trenutnim izazovima, predviđanja ukazuju na to da će svjetska ekonomija imati stabilan rast tijekom narednih nekoliko desetljeća. Predviđeno je da će se svjetsko tržište udvostručiti do 2050. godine, dok će, prema predviđanju UN-a, svjetska populacija narasti za 26 posto.

Ovakav rast će sa sobom zasigurno donijeti mnogo promjena, a većina ekonomista se slaže u tome da će današnja tržišta u razvoju biti ekonomske supersile budućnosti.

Prema izvještaju pod nazivom The World in 2050, za 30 godina, šest od sedam najvećih svjetskih ekonomija bit će današnje ekonomije u razvoju, premašujući Ameriku (pad s drugog na treće mjesto), Japan (pad s četvrtog na osmo mjesto) i Njemačku (pad s petog na deveto mjesto). Čak i kod relativno malih ekonomija, kakve su danas Vijetnam, Filipini i Nigerija, očekuje se veliki rast i napredak na listi u naredna tri desetljeća.

Stanovništvo pet zemalja koje iskazuju visok ekonomski rast, različito gleda na ubrzane promjene koje se u njihovim društvima događaju, a koje sa sobom donose kako dobrobiti tako i brojne izazove s kojima je nužno suočiti se.

Kina

Ako bi se BDP (bruto društveni proizvod) mjerio prema PPP (paritetu kupovne moći), kojim se usklađuju razlike u razini cijena između različitih zemalja, Kina već ima najveću ekonomiju na svijetu. Iako je "Azijski div" napravio velike ekonomske pomake tokom proteklog desetljeća, ekonomisti smatraju da je to samo vrh ledenog brijega u odnosu na ono što se tek treba dogoditi.

Velike ekonomske promjene događaju se pred očima stanovnika Kine.

"Moj dom tokom posljednjih nekoliko godina je Industrijski park Suzhou, urbana četvrt s parkovima, restoranima, trgovačkim centrima, a prije petnaest godina, kada sam prvi put došao u Kinu, ovo područje bilo je močvara", kaže Rowan Kohll, autor knjiga "1-Minute Chinese".

"Ovo je uobičajena priča za Kinu, čitava zemlja se mijenja", dodaje on.

Promjene privlače novi sloj poduzetnika i onih koji namjeravaju iskoristiti financijske prilike koje sa sobom nosi nezaustavljivi gospodarski rast. Najveći kineski grad, Šangaj, mjesto je gdje većina pridošlih započinje svoj život u Kini.

"Šangaj je izrazito poduzetnički grad", kaže Amerikanac John Pabon, osnivač Fulcrum Strategic Advisors. "Počevši od trgovaca po tržnicama u rano jutro, preko turirajućih motora na semaforima, pa do kasnih večernjih sati provedenih po uredima, svi su ovdje usmjereni prema napretku. Međutim, kako bi mogli raditi i živjeti u Kini, pridošlice moraju naučiti mandarinski. Više ne važi da je dobro ako ga znate. Bez mandarinskog jezika, vaše mogućnosti rada i kretanja u društvenim krugovima su prilično limitirane, a moguće je da vam pristup tome, bez znanja jezika, ne bude omogućen", kaže Pabon.

Indija

Očekuje se da druga najmnogoljudnija zemlja svijeta postigne značajan ekonomski rast tokom naredna tri desetljeća, koji bi prema izvještaju u prosjeku iznosio 5 posto BDP-a godišnje, što bi je učinilo jednom od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. Do 2050. godine, Indija bi trebala postati druga najveća ekonomija svijeta, čime bi prestigla Ameriku, a ujedno bi, prema projekcijama, učestvovala u ukupnom svjetskom BDP-u s 15 posto. Pozitivne strane ovakvog ekonomskog rasta već uveliko imaju uticaj na svakodnevni život.

"Od kraja 20. stoljeća i početka 21. stoljeća, imao sam prilike svojim očima svjedočiti promjenama koje se u Indiji događaju", kaže rođeni Indijac Saurabh Jindal, osnivač aplikacije Talk Travel. "Rast ekonomije doveo je do mnogobrojnih promjena u životima ljudi, od stavova u društvu, samog pulsa gradova, i uopće spremnosti među stanovništvom da se ostvari ono što se isplanira", dodaje on.

Velika poboljšanja tokom ovog razdoblja dogodila su se na polju televizije, mobilne telefonije, korištenja automobila, dok je putovanje avionom postalo mnogo pristupačnije, a domovi ljudi otmjeniji i bogatiji.

Ipak, napredak sa sobom nosi i brojne izazove. Razvoj infrastrukture kasni za velikim brojem vozila koja zaposjedaju ulice, a nedostatak regulative u području saobraćaja doveo je do visokog porasta nivoa zagađenja, pogotovo u metropolama poput New Delhija. Ekonomski rast, također, ne pogađa jednako svakog građanina.

Stanovništvo Indije frustrirano je i stavom prema ženama u situaciji gdje država prolazi kroz krizu koja se tiče silovanja i seksualnog uznemiravanja žena, navodi CNN.

"Napredak zemlje mjeri se time koliko poštuje prava svojih građana, tako da je pred nama dug put dok se to ne postigne. Sve dok se žene ne budu osjećale sigurno na javnim mjestima, ekonomski napredak ne znači ni mrvicu", kaže blogerica Namita Kulkarni, koja živi u Mysoreu i piše za Radically Ever After.

Kulkarni preporučuje da svi koji žele živjeti u Indiji, prethodno dobro prouče situaciju, budući da se pojedini dijelovi zemlje u velikoj mjeri međusobno razlikuju.

"Svaka država unutar Indije ima svoj jezik, kulturu, kuhinju i tradiciju, a države na sjeveroistoku zemlje su moji favoriti", kaže Kulkarni.

Lokalno stanovništvo pridošlicama također savjetuje da ne pokušavaju na licu mjesta preslikati udobnost koju su imali kod kuće, već da se umjesto toga usklade s onim kako zemlja funkcionira.

"Adaptirajte se na Indiju, jer se Indija neće adaptirati na vas", poručuje Jindal.

Brazil

Južnoamerička supersila trebala bi do 2050. godine postati peta najveća ekonomija svijeta, čime bi na listi prestigla Japan, Njemačku i Rusiju. S obiljem prirodnih resursa, ekonomija Brazila ubrzano je rasla tokom posljednjih nekoliko desetljeća dok su progres remetili korupcija u državnim organima kao i inflacija.

"Bio sam svjedok euforije koja je pratila brazilski ekonomski napredak na prijelazu između prvog i drugog desetljeća 21. stoljeća. Nova srednja klasa stvorena je u Brazilu, a u čitavoj zemlji se osjećao ponos zbog novostečene reputacije", kaže Caio Bersot, rođeni Brazilac.

"Istovremeno, veliki gradovi poput Rio de Janeira i Sao Paola rasli su nekontrolirano, a dojam je da se i čitav Brazil razvijao brže nego što je trebalo. Nedovoljan broj trgovačkih koridora, pruga, cesti i luka nije mogao pratiti rast gospodarstva", kaže on.

Ipak, neki od izazova napretka učinili su da Brazil među prvima usvoji neke napredne tehnologije.

"U mnogim zemljama u razvoju, visoka stopa rasta vodi prema visokoj stopi inflacije. Kao rezultat visoke cijene zaštite valute od inflacije, Brazil je postao pionir u implementaciji financijskih tehnoloških dostignuća. Mnogo prije pojave pametnih telefona, ekvivalenti Paypalu i Venmou bili su, posredstvom bankomata, dnevna rutina za Brazilce starije od dvadeset godina", kaže kulturni strateg Annalisa Nash Fernandez, bivša stanovnica Sao Paola.

Nakon recesije koja je tokom 2016. godine teško pogodila Brazil, zemlja pokazuje znakove oporavka.

"Iako se i dalje susreće s ekonomskim izazovima, Brazil se ipak kreće u pravcu svjetlije budućnosti. Brazil je jedan od svjetskih "divova" u području rudarstva, poljoprivrede i proizvodnje, a uz to ima i stabilan rast sektora usluga. Također, primjetan je i porast investiranja u turizam", kaže Silvana Frappier, rođena Brazilka.

Nevezano sa stanjem u ekonomiji, pridošlice u Brazilu su uglavnom dobro prihvaćene, naročito ako nauče jezik.

"Brazil je veoma prijateljska zemlja koja rado prihvata strance. Brazilci su u manjoj mjeri individualisti, a više društveni tipovi ljudi. Oni vole kada stranci pokazuju zanimanje za njihovu kulturu i jezik, a savladavanje portugalskog učinit će da se osjećate kao kod kuće", kaže Frappier.

Meksiko

Do 2050. godine, Meksiko će postati sedma ekonomska sila svijeta, čime bi napredovao za pet mjesta na listi u odnosu na trenutnu jedanaestu poziciju. Fokus na proizvodnju i izvoz pogurali su ekonomski rast u prethodnom razdoblju dok je trenutna ekonomska situacija omela ostvarenje svih pozitivnih efekata razvoja.

"Za prethodnih deset godina ekonomija Meksika je narasla, ali ne onoliko koliko sam mislio da će narasti, a svakako ne onoliko koliko bi mogla. Cijena benzina se udvostručila tokom proteklih osam godina, a vrijednost meksičkog pesosa je pala za 50 posto u odnosu na američki dolar u posljednjih 10 godina. Ipak, ako pronađete pravu priliku za posao i naporno radite, novac koji zaradite mnogo će duže potrajati nego u nekim skupljim zemljama za život", kaže bloger putopisac Federico Arrizabalaga, koji živi u Puerto Vallarti.

"Zdravstvena zaštita i prijevoz su u velikoj mjeri pristupačniji ovdje nego što je to slučaj u Americi, Kanadi ili Evropi. Cijena Ubera u Meksiko Cityju je između 4 i 10 dolara, za vožnju bilo gdje po gradu", kaže Amerikanka Suzan Haskins, urednica u International Living, koja trenutno živi u Meridi, u saveznoj državi Yucatan.

Kao i u slučaju drugih zemalja u razvoju, infrastruktura zahtijeva unaprjeđenje, što bi se, ako se realizira plan vlade vrijedan 44 milijarde za infrastrukturna ulaganja, moglo promijeniti u narednih nekoliko godina.

S obzirom na to da je svaka regija u Meksiku drugačija po pitanju klime i kulture, stanovnici savjetuju one koji se namjeravaju preseliti da prethodno posjete različite gradove i prouče situaciju. Lokalna gostoljubivost olakšava prilagođavanje, posebno u slučaju dolaska zbog učenja jezika, što je nužnost ako se želi ostati u zemlji.

"Ljudi će ovdje naći vremena da vam pomognu oko prepreka u komunikaciji", kaže Haskins.

Nigerija

Kao jedna od najvećih ekonomija u Africi, Nigerija bi ekonomski trebala rasti do 2050. godine po stopi od 4,2 posto godišnje i, tokom tog razdoblja, s 22. pozicije skočiti na 14. mjesto liste najvećih ekonomija na svijetu. I dok se država muči s korupcijom, stanovništvo ispoljava poduzetničke sposobnosti koje zemlju guraju naprijed. Prema podacima Global Enterpreneurship Monitora više od 30 posto stanovnika Nigerije su novi poduzetnici odnosno vlasnici-menadžeri novih biznisa, što je među najvećim postocima na svijetu.

"Osjeća se duh pojačane aktivnosti u zraku", kaže rođena Nigerijka Colette Otusheso, izvršna direktorica tvrtke Accelerate TV, koja živi u Lagosu. "Nigerijci su vrijedni radnici i za nas je sasvim normalno raditi više stvari u isto vrijeme, što znači da se kod nas u svakom trenutku nešto događa", dodaje ona.

Problemi poput lošeg javnog transporta, u slučaju Nigerije, pretvoreni su u poslovne prilike.

"Postoji aplikacija slična Uberu za takozvani 'okadas' odnosno prijevoz motorom, koji je postao najviše korišteno prijevozno sredstvo iako u prošlosti nije bio veoma pouzdan. Danas možemo pratiti 'okada' vozače baš kao prilikom prijevoza i isporuka putem Ubera", kaže Otusheso.

Stanovništvo u većini vidi budućnost zemlje kao pozitivnu, ali je istovremeno zabrinuto zbog korupcije u vlasti i stranih investicija.

"Trebamo biti oprezni u tome od koga pozajmljujemo novac i kome dozvoljavamo da unaprjeđuje našu infrastrukturu, posebno pazeći što to sve nosi sa sobom", kaže Chizoba Anyaoha, rođena Nigerijka i osnivačica TravSolo, ukazujući na historijske primjere iskorištavanja nigerijskih prirodnih resursa i sirovina.

Oni koji se naseljavaju u Nigeriji, trebali bi izabrati Lagos ili Abuju, kao velike gradove s dobrim školama, hranom i noćnim životom.

"Najbolji način da se aklimatizirate ovdje je uz pomoć nekog koga znate i kome vjerujete, a ko ovdje već živi. Lako je prepoznati pridošlice i stupiti u kontakt. S druge strane, ne treba se posebno isticati, treba biti pažljiv i uvijek svjestan okruženja kao i ljudi u njemu", savjetuje Anyaoha.