Kabulbanka je pala prošle godine, nakon čega je preuzeta od afganistanske centralne banke i podijeljena na dva dijela.
Međunarodni monetarni fond (MMF) i afganistanska vlada su u zavadi oko načina na koje se može oporaviti banka, povratiti izgubljena sredstva i ojačati bankarski sektor. Zbog ove slijepe ulice odgođeno je isplaćivanje desetine miliona dolara pomoći.
U intervjuu za norveške dnevne novine Dagens Naeringsliv, zamjenik ministra vanjskih poslova Espen Barth Eide je rekao da je nemogućnost afganistanskih vlasti da omoguće dobru upravu jedan od najvećih problema za Norvešku u Afganistanu.
- Ako afganistanske vlasti i MMF ne nađu rješenje, nećemo nastaviti s njima poslovati. A ako nađu onda će se svi poslovi regularno nastaviti - rekao je on.
MMF je uskratio isplatu 70 miliona dolara iz Fonda za rekonstrukciju Afganistana koji je pod kontrolom Svjetske banke.
Afganistan se za 90 posto svoje potrošnje oslanja na stranu pomoć, ali mnogi međunarodni donatori kažu da su u nedoumici da šalju novac državnim ministarstvima zbog nedostatka administrativne sposobnosti i korupcije.
