Sajam u Tuzli
0

Nakon 2017. nema rada sadašnjih termoobjekata

FENA
Stručni skup Energa, sastavni dio Prvog međunarodnog sajma Energija, industrija, rudarstvo koji se održava u Tuzli od 21. do 25. juna, trećeg dana rada bio je posvećen izazovima izgradnje velikih termoenergetskih kapaciteta na tržištu jugoistočne Evrope, s regionalnim pristupom.

Plan EU koji je preuzela i Bosna i Hercegovina je do 2020. godine ugasiti postojeće termoblokove, što otvara pitanje kako to nadomjestiti?

U tuzlanskoj Termoelektrani je planirano da se gradi zamjenski blok 7, a u Banovićima nova termoelektrana, gdje se raspolaže podacima o rezervama uglja za narednih 100 godina. Istovoremeno, BiH planira veće korištenje hidropotencijala, a, iako sporo, razvija se i segment dobijanja energije iz vjetra, istaknuo je na skupu Energa, Hilmo Šehović, bh. energetski ekspert.

Banovići imaju podršku lokalne zajednice za gradnju bloka od 300 MW, što je i javni interes FBiH. Investicija je vrijedna oko 600 miliona eura, početak gradnje očekuje se 2013. godine, a završetak 2017. godine, uz ekološki prihvatljivu opremu po direktivama EU.

Aleksandar Kovačević, nezavisni ekspert, ekonomist energetike, u svom izlaganju pored ostalog je istakao kako nam trebaju fleksibilnije termoelektrane u odnosu na postojeće, koje će dati jeftiniju energiju na pragu potrošača. Mora se tačno utvrditi vrijednost uglja koji treba iskopati danas, šta ostaviti za sutra i za budućnost, a takve odluke moraju biti precizne i bez alternative.

U ekonomiji se mora povući „crvena linija“ i reći - do 31. decembra 2017. rade postojeći blokovi i ni pod kojim uslovima nema produžetka njihovog rada, naglasio je Kovačević. Nama sada izgleda mnogo daleko i 2050. godina, do kada Evropa očekuje proizvodnju električne energije bez ugljendioksida, naravno kod onih zemalja koje su u stanju to napraviti. Zato blokovi koji se danas grade moraju biti takvi da se na njima može vršiti nadogradnja kako bi se upravljalo ugljendioksidom, što nije nimalo jednostavno, kazao je Kovačević.

Također, prioritet je i biomasa, odnosno gradnja velike termoelektrane na biomasu, jer su se male termoelektrane na biomasu pokazale neekonomičnim. Kovačević ističe da zatvaranje jednog broja postojećih termoobjekata neće ići u pravcu da se zatvaraju najmanje efikasni, nego oni čiji vlasnik ima najlošiju investiciju. Troškovi u svakom slučaju predstavljaju ozbiljno pitanje i treba ih realno sagledati, a sve vladine odluke moraju biti jasno definirane.