Intervju
190

Načelnik Edin Smajić: Sve više ljudi doseljava u Vogošću, prioritet su nam zapošljavanje i cestogradnja

Piše: A. B.
Edin Smajić, načelnik Općine Vogošća (Foto: D. S./Klix.ba)
Edin Smajić, načelnik Općine Vogošća (Foto: D. S./Klix.ba)
Saobraćaj je jedan od gorućih problema koje treba riješiti u narednom periodu na području općine Vogošća, istakao je u razgovoru za Klix.ba načelnik ove općine Edin Smajić.

Izgradnju Prve transverzale naveo je kao jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata čija je realizacija usporena zbog komplikovanih procedura. Uskoro bi trebao biti raspisan novi tender i izabran izvođač radova. Iz budžeta Vlade KS za srednju dionicu koja polazi iz Bara do tunela je izdvojeno blizu 12 miliona KM.

"Mi paralelno, pripremajući se za dio tih poslova koji se tiču srednje, ali i ove dionice od Hotonja do Vogošćanske petlje, već godinama radimo sa Zavodom za planiranje i drugim nadležnim institucijama na izradi četiri regulaciona plana koja su nam potrebna da izdefinišemo saobraćaj, ali i život u zahvatu Prve transverzale", kazao je Smajić.

Osim transverzale radi se i na planiranju i projektovanju raskrsnica s kružnim tokovima na postojećem magistralnom putu M18, među kojima su prepoznate četiri najvažnije.

"Za najvažniju i prioritetnu raskrsnicu na Vogošćanskoj petlji uspjeli smo uz podršku Vlade KS osigurati milion KM. Urađen je glavni idejni projekt, riješeni su imovinsko-pravni odnosi i potrebno je još da se izabere izvođač radova i nadam se da ćemo u 2018. godini izgraditi raskrsnicu. Mi već više od godinu imamo policijsku patrolu, inače bi bilo nemoguće regulisati saobraćaj na toj petlji", pojasnio je Smajić.

Sve je više mladih

U posljednjih nekoliko godina u Općini Vogošća zabilježen je rast broja stanovnika, a načelnik Smajić je naveo da se promijenila i demografska struktura te je sve više mladih koji se upisuju u škole. U poređenju s 1996. godinom broj stanovnika je s 15.000 porastao na 33.000.

"Prema popisu stanovništva je to nešto manji broj, blizu 26.000, ali to je iz razloga što se dosta naših građana registrovalo u popisu u onim općinama u kojima su živjeli prije agresije na BiH. Mi imamo stalni trend porasta broja stanovnika, ljudi se nastanjuju ovdje, bilo da grade individualne stambene objekte ili kupuju stanove u izgradnji kolektivnog stanovanja. A očekujem da će se broj stanovnika povećati onda kada se srednja dionica ove Prve transverzale u potpunosti izgradi", rekao je Smajić.

Pojačana gradnja

Kada je riječ o infrastrukturi i izgradnji stambenih objekata, Smajić je naveo kako je Vogošća ugodna za život i da je blizu centra Sarajeva, a opet izdvojena iz gradske buke, što privlači veliki broj građana da započnu život u ovoj općini. Dodao je da se značajno gradi te da je u vogošćanskom naselju Rosulje osim postojećih planirana izgradnja još 15 zgrada kolektivnog stanovanja.

"Također, u ovom trenutku na području općine u toku je izrada 15 regulacionih planova kako bi se spriječila masovna gradnja objekata koja negativno utječe na komunalnu infrastrukturu, a rezultat toga su između ostalog i klizišta s kojima godinama imamo problema jer iziskuju poseban trošak i opasni su po imovinu i život stanovnika. U posljednjih nekoliko godina sanirali smo ukupno 40 klizišta, prošle osam, a isto toliko planiramo i ove godine", rekao je za Klix.ba Smajić.

U općini Vogošća trenutno je zaposleno 8.700, a nezaposleno 5.066 osoba. Načelnik Smajić je istakao kako se sve više radi na povećanju broja zaposlenih te se zbog toga ulaže u industriju po kojoj je Vogošća oduvijek i bila prepoznatljiva. U staroj industrijskoj zoni je broj srednjih i malih preduzeća s nekadašnja četiri porastao na 60, a na lokalitetu nove zone nalazi se 15 privrednih subjekata, dok su još tri u izgradnji.

"Očekujem epilog u vezi s vojnom imovinom kada je riječ o kasarni 'Enver Šehović' u Semizovcu, koja je dodijeljena Općini Vogošća na korištenje te tu radimo regulacioni plan za novu poslovnu industrijsku zonu. Mi ćemo biti spremni da u najkraćem roku izvršimo uređenje građevinskog zemljišta. Već je više od 30 investitora bilo na sastancima i većina njih je i spremna čekati rješavanje ove situacije bez obzira na to što imaju ideju i novac, jer je taj lokalitet perspektivan. Nalazi se dovoljno blizu Sarajeva, ali i autoputa. Tu se očekuje 30 novih privrednih društava i nekoliko stotina zaposlenih", naglasio je Smajić.

U Vogošću najviše ulažu bh. državljani

Dodao je da sve više bh. državljana ulaže u općinu Vogošća kada je riječ o izgradnji poslovnih objekata, a da je manje stranih investitora te da i oni koji se na to odluče uglavnom grade vile, vikendice i kuće.

"Na području Vogošće imamo manje zemljišta koje je njima interesantno. Ono je u startu skuplje nego u drugim lokalnim zajednicama jer naravno mi ovdje insistiramo na provođenju svih zakonskih procedura u oblasti gradnje, a to znači da na području općine Vogošća za ovakve investicije ne može ništa da se dešava bez urađenog regulacionog plana, bez vrlo detaljno analiziranog rješenja u oblasti saobraćaja, komunalne infrastrukture i svih drugih aspekata. Poljine Hills je projekt koji traje nekoliko godina, gdje je u potpunosti ispoštovana sva navedena procedura u oblasti građenja", objasnio je Smajić.

Edin Smajić načelnik Općine Vogošća
Edin Smajić načelnik Općine Vogošća

Budžet Općine Vogošća za ovu godinu je 11.280.000 KM, od čega će 50 posto sredstava biti utrošeno u projekte društvene i komunalne infrastrukture, a za ostale projekte će se racionalizovati troškovi, jer je budžet skroman, naveo je načelnik Smajić. Razlog tome je to što je Vogošća svrstana među razvijene općine i za razliku od onih nerazvijenih dobijaju manje PDV-a

"Kada je riječ o budžetu Općine Vogošća, ja u startu moram reći da je on skroman. Razlog tome je što je Općina Vogošća rangirana u red razvijenih općina prema statistikama, ta komparativna prednost je i naš problem kod raspodjele javnih prihoda. One općine koje se svrstavaju kao nerazvijene dobijaju poseban dodatak na tu svoju nerazvijenost pa mi imamo u susjedstvu općine koje imaju manji broj stanovnika od nas, nerazvijene su, a dobiju mnogo više PDV-a nego Vogošća. Porez na dohodak samo u KS se ne dijeli u omjeru da 40 posto dobija lokalna zajednica, a 60 posto kanton, već kanton uzima 98,21, a općine dobijaju 1,79 posto tako da mi dobijemo kompenzaciju kroz porez na dohodak. Značajni su prihodi koji se ostvare u općini i da smo u bilo kojem drugom kantonu ostvarili bismo više od 2 miliona kroz porez na dohodak, a mi ovako dobijemo blizu 100 hiljada maraka. Mislim da to nije budžet dostatan za potrebe ove općine", kazao je Smajić.

Kada je riječ o turističkoj ponudi, Smajić je za kraj rekao da su postojeći hoteli u Vogošći kvalitetni i poprilično popunjeni te da na području ove općine postoji nekoliko ugostiteljskih i trgovačkih objekata, kao i to da se sve više potencira lov. Tako je nedavno nanovo izgrađen Planinarski dom na najvišoj koti Motka u Vogošći, a uz njega i brdskobiciklistička staza.

Vezani članci