Muhamed Saračević: Sandoz otvara novo poglavlje u historiji dužoj od jednog vijeka

Tim povodom, govorio je Muhamed Saračević, Retail Head Sandoz za Bosnu i Hercegovinu. On pojašnjava da je 4. oktobar 2023. godine bio historijski datum za njihovu kompaniju obzirom da je na taj dan "izlistana" na švicarskoj berzi, čime je označen uspješan završetak odvajanja od Novartisa, čiji je sastavni dio bila posljednjih dvadeset godina.

"Radi se o početku jedne nove ere za nas, ali sa istim fokusom, da kvalitetne lijekove učinimo dostupnim što većem broju ljudi", ističe Saračević.

Sandoz je, također zanimljivo, globalni lider u generičkim lijekovima i biosimilarima ili biosličnim lijekovima. Njihove proizvode u ovom trenutku koristi više od 500 miliona ljudi u preko 100 zemalja. Terapije bez patentne zaštite, odnosno generički i bioslični lijekovi čine oko 80% ukupnog obima lijekova koji se koriste širom svijeta, uz svega oko 25% ukupnih troškova. Dakle, omogućavaju globalnom stanovništvu bolju zdravstvenu zaštitu, za manje novaca. Kako je to moguće?

Objašnjenje se nalazi u činjenici da Sandoz nije novi "igrač" na tržištu, kako to pojašnjava Saračević.

"Radi se o kompaniji sa historijom koja datira od 1886. godine i koja je od svojih početaka zaslužna za neka od pionirskih naučnih otkrića, poput prvog oralnog penicilina 1951., zatim prvog rekombinantnog interferona alfa 1980. godine, kao i prvog biosimilarnog lijeka na svijetu 2006. godine. Također, ono što je sigurno poznato građanima u BiH je naš probiotik, koji je prisutan ovdje više od tri desetljeća, a danas je dostupan pacijentima u preko 30 zemalja svijeta, te ujedno predstavlja probiotik sa najdužom tradicijom koji je prisutan na tržištu. Imajući u vidu navedeno, izuzetno je značajno da je Sandoz, kao 'najstarija nova' farmaceutska kompanija na svijetu ponovno pod svojim izvornim nazivom prisutna u BiH", ističe on.

Pojasnio je i kako je početkom godine formirana nova regija, Zapadni Balkan Sandoz. Razlog navedenom je činjenica da balkanska tržišta van EU imaju brojne razlike ali još više sličnosti. Slični su izazovi zdravstvenih sistema, od budžeta do dostupnosti lijekova, slični su napori struke, ljekara, farmaceuta i zdravstvenih institucija da se ti izazovi prevaziđu i pomogne pacijentima. Postoji zajednička želja da se unaprijedi sredina i poboljša kvalitet života. U Sandozu vjeruju da zajedno mogu mnogo više i vrlo su ponosni što je povezivanje već počelo da daje rezultate.

Kada su u pitanju generički lijekovi, pojašnjeno je da oni sadrže iste aktivne komponente kao i njihovi referentni proizvodi.

"Možemo slobodno reći da su generički lijekovi ključ održivosti zdravstvenih sistema", navodi Saračević te nastavlja: "Prema podacima SZO od prije nekoliko godina, čak dvije milijarde ljudi u svijetu nije imalo dostupnost neophodnim terapijama, od toga značajan broj u razvijenim zemljama. Istovremeno, za samo deset godina, postojanje generičkih lijekova omogućilo je da se broj pacijenata u EU koji imaju pristup ključnim lijekovima udvostruči. To je veoma značajan podatak."

Na pitanje kako komentariše činjenicu da su predstavnici EU u Bosni i Hercegovini 8. novembra 2023. u svom ovogodišnjem Izvještaju o Bosni i Hercegovini ukazali na problem pristupa tržištu lijekova koji se stavljaju na pozitivne liste lijekova kantona, odnosno na diskriminaciju stranih proizvođača generičkih lijekova kroz njihova domaća pravna lica, od strane pojedinih kantonalnih vlada u Federaciji Bosne i Hercegovine, on je pojasnio da je svima već jasno da je to ozbiljna smetnja poslovanju, zvanično proglašena protekcionizmom na tržištu, ali da je to manje važno u odnosu na činjenicu da pacijenti jednog kantona nemaju pravo na Sandozove lijekove na recept u odnosu na pacijente u nekom drugom kantonu.

Navodi da je duboko zabinut kao građanin Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, u kojem su lijekovi Sandoza i brojnih drugih stranih generičkih kompanija uklonjeni sa esencijalne liste samo jer se proizvode u inostranstvu. Primjera radi, govori, jedan roditelj u Tuzlanskom kantonu svom djetetu može priuštiti lijek na recept, a u Sarajevu, Mostaru, Livnu ili Bihaću će morati da ga kupi po punoj cijeni, što smatra "nedopustivim".

U Izvještaju EU je upućena preporuka o potrebi poduzimanja mjera temeljem kojim bi prestala ovakva praksa.

Ova tema je povezana sa ozbiljnim pitanjem sa kojim se suočava evropsko tržište lijekova, a to je pitanje količina i nestašice lijekova u Evropi. Zemlje koje ne predstavljaju uređena tržišta neće biti stavljene u prvi red kada je u pitanju snabdijevanje.

"Mi u Sandozu ćemo se boriti i u narednom periodu, uz sve izazove lokalnog tržišta, da osiguramo građanima Bosne i Hercegovine količine koje su nam potrebne", podvlači Saračević.

Konačno, govor je okončao važnim zaključcima, a to je da medicina i farmacija spašavaju živote i produžavaju životni vijek i kvalitet života, bez obzira gdje živite. Nekada je prosječno trajanje života za osobu rođenu 1900. godine bilo svega 30 godina, a 60 godina kasnije (1960.) duplo duže, 60 godina, dok je danas to oko 72 godine u prosjeku na svjetskom nivou.

Ovakav napredak je omogućen razvojem medicine i farmacije - otkrićem antibiotika, vakcina, u prvoj fazi, i daljim razvojem medicinske i farmaceutske nauke, kao i sve većom dostupnošću zdravstvene zaštite i lijekova.

"Zato je značajno ne praviti kompromise kada je u pitanju dostupnost lijekova, oni moraju biti dostupni svima po istim uslovima. Često govorimo da je 'zdravlje na prvom mjestu', to sada treba primjeniti i u praksi. Mi u Sandozu ćemo sigurno odgovoriti na taj izazov, zato smo tu. Sve kolege koje vrijedno i posvećeno rade da osiguraju kvalitetne lijekove što većem broju ljudi, neće posustati u tome", zaključio je Saračević.

RS2312226240/12/2023