Od farme do stola: Kako partnerstvo s domaćim farmerima i halal standard garantuju kvalitet piletine koju jedemo
Piletina je jedna od namirnica koje najčešće biramo. Brzo se priprema, lako kombinira, uklapa se u različite obroke i pogodna je za sve uzraste. Upravo zato potrošači s pravom žele znati odakle dolazi i ko brine o njenom kvalitetu.
Između farme i našeg tanjira stoji niz ljudi i sistema, uzgajivači, organizatori proizvodnje, veterinarski inspektori, laboratorije i auditori. Taj put rijetko vidimo, ali upravo on gradi povjerenje u hranu koju jedemo.
Zašto piletina ima posebno mjesto u ishrani
Prema riječima diplomirane nutricionistice Amele Ivković O’Reilly, razlog je jednostavan, a to su kvalitetni proteini.
"Pileće meso je vrijedan izvor visokokvalitetnih proteina. Sadrži sve esencijalne aminokiseline, sastavne dijelove proteina koje organizam ne može sam proizvesti u potrebnim količinama i zato ih mora dobiti hranom. One su neophodne za obnovu tkiva, održavanje mišićne mase i stvaranje enzima i drugih molekula važnih za normalno funkcionisanje organizma", objašnjava Ivković O’Reilly.

Piletina doprinosi i unosu vitamina B grupe, posebno niacina i vitamina B6, te minerala poput fosfora i selena. Dovoljan unos proteina važan je tokom cijelog života, a posebno u periodima rasta, povećane fizičke aktivnosti i u starijoj dobi, kada očuvanje mišića doprinosi snazi, pokretljivosti i samostalnosti.
Kvalitet koji osjetimo na tanjiru, ipak, nastaje mnogo ranije, odnosno na farmi.
Kooperacija koja pokreće domaću poljoprivredu
Lazo Andrić iz Pelagićeva, direktor firme Andrić farm d.o.o., bavi se uzgojem brojlera od 2001. godine. Proizvodnja je snažno porasla kada je započeo saradnju s Perutninom Ptuj. Danas, nakon višegodišnje kooperacije, u jednom proizvodnom turnusu na njegovoj farmi odrasta više od 300.000 pilića.
Njegov radni dan počinje rano. Od sedam do devet sati zaposleni obilaze objekte, a u devet slijedi sastanak s detaljnim izvještajem o stanju proizvodnje. Tada se odlučuje šta treba uraditi da bi uslovi u narednim danima bili upravo onakvi kakve zahtijeva tehnologija uzgoja.

"Najzahtjevnije je održati unutrašnju mikroklimu prema tehnološkim zahtjevima proizvodnje", kaže Andrić, dodajući da im u tome pomaže savremena oprema za ventilaciju i hranjenje.
Temperatura, vlažnost i kvalitet zraka u objektu direktno utječu na zdravlje pilića, a time i na kvalitet mesa koje kasnije završi na policama. O biosigurnosti se na farmi brine prema propisanim pravilima, dobroj poljoprivrednoj praksi i jasnim uputama Perutnine Ptuj kao organizatora tova. Hrana se koristi prema normativima i do pilića stiže putem savremenih sistema hranjenja.
Upravo ugovorena proizvodnja s Perutninom Ptuj, ističe Andrić, ono je što farmeru daje sigurnost koja je u poljoprivredi najrjeđa.
"Ugovorena proizvodnja nam omogućava dugoročno planiranje ulaganja u proširenje kapaciteta i osavremenjavanje postojećih objekata najsavremenijim tehničkim rješenjima", kaže on.
Dio tih ulaganja usmjeren je i u održivost. Oko 40% energije koju farma koristi dolazi iz obnovljivih izvora, solarnih panela, a za grijanje objekata koristi se LNG gas.
Partnerstvo između Perutnine Ptuj i domaćih farmera nije važno samo za proizvođače. Peradarstvo je, kako ističu u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, najintenzivniji oblik stočarstva i jedan od najbržih načina dobijanja visokokvalitetnih proizvoda za ishranu. Domaći proizvođači, navode, dostigli su evropske uslove proizvodnje.
Kroz kooperantski model Perutnina Ptuj tako ne osigurava samo stabilnu i sljedivu proizvodnju, nego i radna mjesta, ulaganja i razvoj ruralnih sredina širom Bosne i Hercegovine.
Halal standard: Dodatna garancija u svakoj karici lanca
Za proizvode Perutnine Ptuj postoji i dodatni nivo povjerenja - halal certifikat. Prema riječima dr. Damira Alihodžića, direktora Agencije za certificiranje halal kvalitete, taj nivo ne počinje u klaonici, nego mnogo ranije.
"Generalno, zahtjevi halal standarda moraju biti ispunjeni u cijelom lancu proizvodnje, od farme do stola", kaže Alihodžić.
Upravo tu se vidi vrijednost integrisanog modela Perutnine Ptuj: kada proizvođač kontroliše cijeli lanac - od hrane za piliće i uslova na kooperantskim farmama do klanja i prerade- halal standard se može dosljedno primijeniti na svakom koraku.

Posebna pažnja posvećuje se ishrani pilića. Hrana tokom cijelog uzgoja ne smije sadržavati sastojke sumnjivog ili haram porijekla, poput mesno-koštanog brašna, niti genetski modificirane sirovine. Standard podrazumijeva i odgovarajući broj pilića po kvadratnom metru, "odmor objekta" između turnusa, utovar bez nepotrebnog uznemiravanja životinja i human transport do klaonice.
U klaonici se provjerava cijeli proces, od dolaska pilića do pakovanja, uključujući i postupanje s pilićima prije klanja.
Usklađenost se potvrđuje kroz certifikacijske te najavljene i nenajavljene audite, jednom ili više puta godišnje. Auditori pregledaju dokumentaciju o hrani za piliće, po potrebi naručuju laboratorijske analize, provjeravaju evidencije iz transporta te mjere ključne parametre u procesu klanja.
Najvažnije je da sve ovo potrošač može i sam provjeriti.
"Agencija je izradila znak halal kvalitete kojim se označavaju halal proizvodi. Također, status proizvoda potrošači mogu provjeriti putem stranice Halal Bazar (bazar.halal.ba). Putem barkoda proizvoda mogu provjeriti da li je proizvod halal certificiran te dobiti osnovne informacije o proizvodu i proizvođaču", objašnjava Alihodžić.
Osim Perutnine Ptuj, čiji su halal certificirani proizvodi iz pogona u Brezi i Srpcu, halal certifikat Agencije imaju i drugi domaći proizvođači pilećeg mesa, poput kompanija Madi iz Tešnja i Brovis iz Visokog. Potpun i ažuran spisak svih certificiranih proizvođača i proizvoda dostupan je na istoj platformi.
Dobar izbor počinje u prodavnici
Put od farme do police je dug, ali pažljivo kontrolisan. Posljednji dio tog puta, od police do tanjira, u našim je rukama.
"Pri kupovini preporučujem četiri jednostavne provjere: pročitajte deklaraciju, provjerite porijeklo, pogledajte stanje ambalaže i obratite pažnju na temperaturu čuvanja", kaže Ivković O’Reilly.
“Podatak da je meso domaćeg porijekla jeste koristan, a treba ga posmatrati zajedno s kontrolama proizvodnje, transporta i skladištenja", kaže ona.
Posebnu pažnju treba posvetiti hladnom lancu. Meso je najbolje uzeti pred kraj kupovine, što prije ga odnijeti kući i odmah rashladiti, a tokom toplih dana korisna je i rashladna torba. Preporuka je čuvanje lako kvarljive hrane ispod +5 °C.
"Dobar izbor počinje u prodavnici, ali sigurnost obroka čuvamo i onim što radimo nakon kupovine", poručuje.
Povjerenje koje se gradi zajedno
Put piletine počinje na domaćim farmama, gdje kooperanti poput Laze Andrića u partnerstvu s Perutninom Ptuj uzgajaju stotine hiljada pilića po strogim standardima, a završava se u našoj kuhinji. Između te dvije tačke stoje farmeri, organizator proizvodnje, veterinarski inspektori, laboratorije i halal auditori, sistem u kojem svaka karika potvrđuje kvalitet prethodne.
Zato naša sagovornica ima odgovor koji vrijedi zapamtiti: "Povjerenje u hranu treba graditi na jasnim informacijama i provjerljivim kontrolama."