Samit o krizi u eurozoni
0

Još uvijek nema dogovora o spašavanju eura, kriza se širi

SRNA
Elio Di Rupo, belgijski premijer stiže na samit (Foto: AFP)
Elio Di Rupo, belgijski premijer stiže na samit (Foto: AFP)
Lideri EU postigli su saglasnost o striktnijim promjenama budžetskih pravila u eurozoni, ali nisu uspjeli da se dogovore o promjenama evropskog Sporazuma između svih 27 članica, što znači da će eventualni dogovor obuhvatati samo članice eurozone a da će ostale moći, ukoliko to žele, da se pridruže.

Poslije desetosatnih pregovora na samitu u Briselu među liderima EU postignut je mali konkretan napredak, osim preuzimanja obaveze na radu ka novom "fiskalnom sporazumu", što je termin koji se koristi za oštriji režim u slučaju deficita i dugovanja kako bi se eurozona zaštitila od dužničke krize.

Predsjednik Evropske Centralne banke (ECB) Mario Dragi ocijenio je da je odluka evropskih lidera korak bliže ka fiskalnom sporazumu za koji smatra da je neophodan kako bi eurozona ojačala nakont dvogodišnjih previranja na tržištu.

"To će biti dobra baza za fiskalni sporazum i veću disciplinu u ekonomskoj politici članica eurozone", rekao je Dragi, napuštajući samit.

Pred početak samita, Dragijeva upotreba termina "fiskalni sporazum" izazvala je nadanja da će ECB biti spremna da se uključi u masovno otkupljivanje obveznica zemalja članica eurozone suočenih sa problemima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy težili su tome da se cijela EU saglasi sa promjenom Lisabonskog ugovora kako bi striktnija budžetska i pravila za dugovanja država eurozone bila naglašena u osnovnom zakonu evropskog bloka.

Međutim, Velika Britanija, koja nije članica eurozone, odbila je da podrži ovaj potez, ističući da želi garancije u protokolu za zaštitu svojih finansijskih servisa. 
Sarkozy je kao neprihvatljivim opisao zahtjev britanskog premijera Davida Camerona.

Zbog toga Sarkozy i Merkelova su naglasili da će pokušaji da se spasi zajednička valuta biti usmjereni na dogovor između 17 članica eurozone.

Mađarska je, takođe donijela odluku da ostane izvan predloženog sporazuma, dok Češka i Švedska žele prvo da se konsultuju sa svojim parlamentima. 

Predsjednik EU Herman Van Rompyu pažnju je usmjerio na uspjeh u obezbjeđenju sporazuma za čvršća fiskalna ograničenja, među kojima je i potreba da zemlje što više uravnoteže svoje budžete.

Prema njegovim riječima, to znači jačanje pravila o procedurama za pretjerani deficit biti mnogo više automatska i da će zemlje članice morati da predaju nacrte svojih budžeta Evropskoj komisiji.