Od sajma Expo do Olimpijskih igara: Milano se uz velike događaje transformiše u globalni grad

Naslijeđe Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina je i fizičko, kroz nove objekte i infrastrukturu, i nematerijalno, jer dodatno jača globalni imidž Milana.

To je drugi veliki događaj koji je ostavio trajan trag na gradu, nakon što je Expo 2015 donio novi investicijski ciklus, turiste i talente.

"Milan sve više stvara prepoznatljiv brend koji je u stanju privući međunarodnu publiku", kaže Dino Ruta, koji predvodi studiju Univerziteta Bocconi o ekonomskom utjecaju Olimpijskih igara za Međunarodni olimpijski komitet, a koja se očekuje kasnije ove godine.

Fizičko naslijeđe Igara Milano Cortina relativno je skromno, i to namjerno. Takmičenja su bila raspoređena na sedam lokacija u gradovima, dolinama i planinama, udaljenim stotinama kilometara, kako bi se maksimalno iskoristili postojeći objekti i tako smanjila potreba za novom gradnjom.

Milano nasljeđuje potpuno novu dvoranu Santa Giulia, koja je ugostila olimpijski hokej na ledu i koja će se koristiti za koncerte, sajmove i sportske događaje.

Olimpijsko selo, u kojem su boravili sportisti, bit će pretvoreno u smještaj za 1.700 studenata, što je prijeko potrebno u gradu koji ima 10 univerziteta i ozbiljnu krizu pristupačnog stanovanja.

Preliminarni podaci prikupljeni za studiju Bocconija pokazuju da je u Igre uloženo oko četiri milijarde eura (4,7 milijardi dolara), uključujući nove i obnovljene sportske objekte, investicije u saobraćajnu infrastrukturu - puteve, pristupačnost metroa, željeznice i ski-liftove - te troškove energije i administracije Igara, kaže Ruta.

U Milanu su Igre koštale 735 miliona eura (867 miliona dolara) za organizaciju 90 dvoranskih takmičenja na ledu i ceremonije otvaranja na San Siru, dok su posjetioci bili na putu da potroše oko milijardu eura (1,2 milijarde dolara), navodi se u izvještaju poslovnog udruženja Assolombarda od 16. februara.

Prema procjenama, Olimpijske igre će 2026. godine podići ekonomski rast u Milanu za 0,6 procentnih poena, na 1,7%, ubrzavajući industrijsku proizvodnju u cijeloj regiji, saopćilo je udruženje tokom Igara.

Transformacija Milana iz provincijskog grada poznatog prije svega kao industrijsko i poslovno središte počela je početkom 2000-ih, kada je val projekata obnove i prenamjene prostora počeo da mijenja njegov horizont.

Distrikt CityLife izrastao je oko tri nebodera koje su projektovali Zaha Hadid Architects, Daniel Libeskind i Arata Isozaki, dok je razvojni projekt Porta Nuova donio UniCredit Tower, perjanicu nove poslovne zone i najvišu zgradu u gradu sa 218 metara (715 stopa), dovršenu 2012. godine.

Velik dio ovog građevinskog buma poklopio se s Expo 2015, koji je tokom šest mjeseci privukao 22 miliona posjetilaca i ponovo pozicionirao Milan kao međunarodnu turističku destinaciju. Turizam od tada stalno raste, pa je broj posjetilaca porastao za 6,5% na 9,6 miliona u 2025. godini, s nešto više od 9 miliona godinu ranije.

"Expo nije bio izolovan uspjeh", kaže Fiorenza Lipparini, generalna direktorica Milano & Partners - YesMilano, gradske agencije za promociju. "On je označio sistemsku promjenu."

Osim turizma, Expo je pokrenuo investiciju od 3 milijarde eura za transformaciju bivšeg sajamskog prostora u MIND, naučno-tehnološki centar.

Od tada se broj hotela s pet zvjezdica utrostručio. Milan je dobio dvije nove metro linije i otvorio desetak novih muzeja, među kojima su Fondazione Prada, MUDEC i Pirelli HangarBicocca.

Ipak, brzi uspon grada izazvao je i kritike. Aktivisti za pravo na stanovanje tvrde da su veliki događaji i luksuzni projekti za bogate stanare podigli cijene nekretnina, zbog čega su mnogi radnici istisnuti s tržišta.

Traže politike kojima bi se popunio prazan javni stambeni fond, izgradilo više subvencionisanih stanova i podstaklo privatne vlasnike da na tržište stave 80.000 nenastanjenih stambenih jedinica.

"Model razvoja koji donose veliki događaji poput Expa 2015, a zatim i Olimpijskih igara, privileguje privatne interese koji se ne prelijevaju na građane", kaže Angelo Junior Avelli iz udruženja Social Forum dell'Abitare.

Olimpijsko selo ubrzalo je obnovu i prenamjenu južnog željezničkog čvora Porta Romana, u blizini jedne od najvećih bivših industrijskih zona u Milanu.

Projekat na 20 hektara (49 ari) predviđa izgradnju 100.000 kvadratnih metara (više od milion kvadratnih stopa) stambenog prostora – otprilike polovina će, prema gradskim pravilima usvojenim 2019. godine, biti socijalni stanovi – uz parkove i javne površine koje će zauzimati približno polovinu lokacije. Nakon Igara, atletsko selo će biti pretvoreno u studentski dom.

Područje se nalazi preko puta Fondazione Prada, jednog od prvih projekata koji je pokrenuo regeneraciju bivšeg industrijskog distrikta Symbiosis, koji izrasta u modni hub s centralama brendova Bottega Veneta i Moncler. Nova centrala kompanije OTB, vlasnika Diesela, također je u izgradnji u neposrednoj blizini.

"Veliki događaji mogu otvoriti interes svijeta za grad", kaže Luca Mangia, generalni direktor kompanije COIMA, investitora koji stoji iza projekata Porta Romana i Porta Nuova. "To smo vidjeli s Expo 2015 i nadamo se da će se isto ponoviti s Olimpijskim igrama."

"U ovom slučaju, Igre su nam omogućile da ubrzamo izgradnju Olimpijskog sela i da brže napredujemo s regeneracijom ovog područja", dodaje Mangia.

Italijanski rekord od 30 osvojenih medalja očekuje se da ponovno rasplamsa interes za zimske sportove, slično kao što je uspjeh Jannika Sinnera na teniskim terenima popularizirao tenis, kaže Ruta. Osim toga, organizatori Olimpijskih igara sarađuju s kompanijama na podsticanju zaposlenika da se svakodnevno bave fizičkom aktivnošću najmanje 30 minuta, što je naslijeđe Olimpijskih igara u Parizu 2024.

"Sportisti inspirišu sve da postanu svakodnevni sportisti", kaže Ruta, uz ekonomski efekat koji se ogleda u većoj prodaji ski-karata, sportske opreme i noćenja u hotelima.

Milanov sajamski operater, koji je tokom Igara ugostio dvije privremene klizačke dvorane, već je najavio da će zadržati jednu privremenu ledenu plohu dok razmatra projekat izgradnje nove stalne ledene dvorane.

"Olimpijske igre su ponovo raspalile entuzijazam i strast za klizanjem i svim ledenim sportovima, energiju koju ne želimo izgubiti", poručio je Giovanni Bozzetti, predsjednik fondacije Fiera Milano, u objavi na društvenim mrežama.