Aleksandar Mastilović: Realna vrijednost Telemacha nije manja od 600 miliona KM

Riječ je o akviziciji koja je, kako su iz BH Telecoma ranije poručili, historijska poslovna odluka koja otvara novu eru telekomunikacijskih usluga u zemlji i predstavlja korak ka snažnijem uključivanju BiH u savremene digitalne tokove.

Tim povodom razgovarali smo s Aleksandrom Mastilovićem, međunarodnim konsultantom i stručnjakom za inženjering i tehnologiju, specijalizovanim za digitalnu transformaciju. On ističe da je ova akvizicija mnogo više od poslovne transakcije i da je riječ o strateškom potezu koji pokazuje zrelost tržišta i spremnost BiH da napravi iskorak u pravcu digitalne suverenosti.

"Regionalno tržište telekoma prolazi kroz proces konsolidacije, gdje kapitalno snažniji igrači traže horizontalnu integraciju radi optimizacije troškova, širenja tržišnog udjela i ubrzanja investicija u 5G, IoT i Cloud infrastrukturu“, rekao je Mastilović.

Dodao je da se kroz ovu akviziciju šalje jasan signal da BiH i Crna Gora prelaze iz faze tradicionalnih telekom usluga u eru digitalnih platformi. Prema njegovim riječima, BH Telecom ovim potezom zapravo bira da gradi sopstvenu grupaciju umjesto da čeka ponudu za prodaju većinskog vlasništva.

"U situaciji gdje su druga dva velika operatera u BiH već dio moćnih regionalnih grupacija, BH Telecom nema mnogo izbora – ili će sam graditi svoj sistem kroz akvizicije, ili će postati dio tuđe grupacije“, pojasnio je Mastilović.

Vrijednost akvizicije i tržišna logika

U javnosti se najviše raspravljalo o procijenjenoj vrijednosti od 740 miliona KM, što je, prema mišljenju Mastilovića, cifra koja na prvi pogled može djelovati visoko, ali ima svoje uporište.

"Ako se u obzir uzmu međusobni strateški efekti, vrijednost infrastrukture i tržišni potencijal integrisanih servisa, ta procjena može biti realna u dugoročnom horizontu od 7 do 10 godina", objasnio je.

On je podsjetio da Telemach u BiH već godinama predstavlja najznačajnijeg konkurenta BH Telecomu u segmentu kablovskih i fiksnih usluga, te da ovom akvizicijom BH Telecom ne samo da širi tržište, već i stiče poziciju na potpuno novom, odnosno crnogorskom tržištu.

"Ovo je ujedno i prva značajnija investicija jedne kompanije iz BiH u drugu zemlju, što je simbolički važno jer pokazuje da investicije mogu ići i u suprotnom pravcu – iz BiH prema regiji", naglasio je Mastilović.

Ključni faktori procjene vrijednosti

Govoreći o tome šta sve utječe na procjenu vrijednosti jednog telekom operatora, Mastilović ističe da se danas sve manje gleda broj korisnika, a sve više digitalni potencijal.

"Vrijednost operatora se danas mjeri po njegovoj spremnosti za digitalne servise, a ne samo po prihodima od telefonskih i internet usluga", rekao je, dodavši da su ključni parametri EBITDA multiplikator, tržišna penetracija, ARPU, optička infrastruktura, 5G spremnost i stabilnost regulatornog okvira.

U tom smislu, tvrdi naš sagovornik, BH Telecom kroz ovu akviziciju ne kupuje samo tržišni udio, nego ulazi u novu razvojnu fazu u kojoj postaje integrator sistemskih rješenja, od OTT i Cloud platformi do servisa koji prate razvoj vještačke inteligencije i cyber sigurnosti.

Prema njegovim procjenama, realna tržišna cijena akvizicije ne bi trebala biti manja od 600 miliona KM, a eventualna razlika do spominjanih 740 miliona može se objasniti kroz buduća ulaganja u infrastrukturu i modernizaciju mreže.

"Ta potencijalna razlika vjerovatno je zapravo investicija u jačanje Telemach mreže i OTT platformi, koje su prepoznatljiv segment United Grupe", dodao je Mastilović.

Na pitanje o mogućnosti da cijena ipak bude niža od one o kojoj se spekuliše, Mastilović odgovara da je to "apsolutno realno".

Globalna ekonomska neizvjesnost i rast kamatnih stopa, kako kaže, mogli bi dovesti do prilagođavanja iznosa kroz fazno plaćanje ili preuzimanje duga.

"U svakom slučaju, bit će važno da BH Telecom, kao većinski državno preduzeće, nakon završetka procesa javnosti predoči sve ključne informacije koje nisu poslovna tajna", poručio je.

Finansijska stabilnost i struktura ulaganja

Kada je riječ o rizicima za poslovanje, Mastilović ističe da BH Telecom ima dovoljno akumuliranih sredstava i da je u doba inflacije zapravo skuplje ne koristiti taj kapital.

"Ključ je u strukturi finansiranja – kombinacija vlastitog kapitala, zadržane dobiti i eventualnog sindiciranog kredita može značajno smanjiti rizik", rekao je, dodajući da bi akvizicija trebala biti finansijski neutralna po tekuće poslovanje.

Po njemu, rizik je minimalan, gotovo nepostojeći, dok bi povrat investicije bio realan u roku od 5 do 10 godina, zavisno od tržišnih okolnosti i brzine integracije.

Državni operateri i digitalna suverenost

Govoreći o trendu akvizicija među državnim telekomima, Mastilović ističe da su one rijetke, ali postaju ključni instrument zaštite nacionalne digitalne infrastrukture.

"U manjim tržištima, državni operatori koriste akvizicije da očuvaju digitalnu suverenost i spriječe potpunu dominaciju privatnih i stranih grupacija", objasnio je.

Kao primjer navodi Telekom Srbije, koji se kroz niz akvizicija proširio na više tržišta regiona i EU, što je, kako kaže, svojevrsni pritisak i na BH Telecom da ponudi adekvatan odgovor.

"Mnogo je važnije pitanje šta bi bila tržišna sudbina BH Telecoma za deset godina da do ove akvizicije nije došlo – ili, još važnije, da je Telemach u BiH preuzeo upravo Telekom Srbije“, upozorio je Mastilović.

Tehnološki efekti i šira vizija

Na kraju razgovora, Mastilović je naglasio da ova akvizicija ima i tehnološki i razvojni značaj, jer otvara prostor za jedinstvenu mrežnu infrastrukturu, bržu implementaciju 5G servisa, te razvoj IoT i pametnih gradova.

"Ovo je korak ka stvaranju regionalnog digitalnog ekosistema u kojem BiH i Crna Gora mogu igrati aktivnu, a ne pasivnu ulogu“, rekao je, ističući da uspješno provođenje akvizicije može potaknuti i druge domaće kompanije da se ohrabre za širenje.

"Ako BH Telecom ovaj proces provede do kraja, iz pasivnog igrača koji čeka da bude kupljen može se pretvoriti u aktivnog igrača koji kupuje i to je poruka koja prevazilazi samo telekom industriju", zaključio je na kraju našeg razgovora Aleksandar Mastilović.