Parafirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) podižu ekonomsku i političku atraktivnost BiH, daju novi poticaj prilivu investicija u BiH, a time i bržem ekonomskom rastu i razvoju zemlje, istakao je izvršni sekretar tog vijeća Duljko Hasić, koji je pripremio istoimenu studiju.
To je istovremeno vrijeme ispita, kada privreda BiH treba da iskorači brže u sistem održive i uravnotežene ekonomije.
CEFTA brine bh. izvoznike jer ozbiljno ugrožava njihov budući status u poređenju s međunarodnim konkurentima u oblasti trgovinske prakse ili pristupa njihove robe tržištu. Dobro poznati primjeri su nepostojanje TIR režima za međunarodni prijevoz robe, poteškoće u vezi s vizama kojima se vozači i izvoznici suočavaju prilikom putovanja u inostranstvo, visoki troškovi i teškoće koje imaju mali izvoznici u dobivanju finansiranja od banaka, carinske administrativne procedure i čekanja na granicama, a njihovi proizvodi često ne zadovoljavaju međunarodne tehničke i standarde za certifikaciju.
Hasić je napomenuo da CEFTA ne ograničava zemlje potpisnice u primjeni mjera agrarne politike kojima će podržavati domaću proizvodnju, jer tu za sve članice važe pravila i principi Svjetske trgovinske organizacije.
Kako je poznato, od 1. januara ove godine stupio je na snagu novi Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) za period 2007.-2013., koji je sve programe pretpristupne pomoći objedinio u jedinstven instrument. Taj novi instrument zamijenio je dosadašnje instrumente - PHARE, SAPARD, ISPA i CARDS.
U okviru IPA ima pet komponenti - pomoć za tranziciju i izgradnju institucija, regionalna i prekogranična saradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj.
Potencijalni kandidati imaju pristup samo prvoj i drugoj komponenti, dok su za zemlje kandidate otvorene sve komponente. Ukupna sredstva planirana u okviru IPA, za period 2007.-2013. godina, iznose 11,565 milijardi eura, a za prve tri godine oko 4,119 milijardi. Deset procenata se izdvaja za regionalnu i prekograničnu saradnju, tj. Višekorisničku komponentu koja u prve tri godine iznosi oko 401 milion eura.
Uvjet za korištenje sredstava iz višekorisničkog dijela IPA je učešće najmanje tri zemlje. Iz regionalne komponente IPA finansirat će se strukture regionalne saradnje u regionu u oblastima razvoja infrastrukture, sudstva i unutrašnjih poslova, razvoja unutrašnjeg tržišta, reforma javne administracije, podrška civilnom društvu, obrazovanje, mladi i istraživanja, tržišna privreda i zaštita od radijacije.
Komore u regionu, kako je istaknuto, učestvuju u stvaranju regionalnog proizvoda, organizovanju zajedničkog regionalnog privrednog nastupa na trećim tržištima, promociji regionalne ekonomije i stvaranju brenda regiona.
Formirane su tri radne grupe - za necarinske barijere, dijagonalnu kumulaciju i poljoprivredu i prehrambene proizvode. Na BiH je, dakle, da iskoristi novu šansu na regionalnom tržištu za izvoz proizvoda koji su već konkurentni i koji mogu imati znatno veće učešće u ukupnom izvozu (vino, pivo, mineralna voda, povrće, voće, neke vrste mesa i mesnih prerađevina, mliječni proizvodi, ljekobilje i drugo).
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
