Politička odluka
6

Hoće li politika pomoći privredi: Poslodavci se još uvijek nadaju da će PDV plaćati na kraju mjeseca

Piše: S. H.
Privednici u BiH dugo vremena apeliraju na nadležne da im izađu ususret kada je riječ o vremenu plaćanja PDV-a i iznosu zateznih kamata za kašnjenje, naglašavajući da su mnogi zbog odluke da se PDV za izdatu fakturu mora platiti do 10. u mjesecu dovedeni u težak položaj. Trenutno, deklarativno izmjene postojećeg Zakona o PDV-u podržavaju i pozicija i opozicija, ali će privrednici vjerovatno još jedan period čekati na izmjene zakona koji bi im olakšao poslovanje.

Privrednici traže da im država zakonski omogući da na vrijeme naplate svoja potraživanja i da tek onda budu u obavezi da plate sve poreze koji ih slijeduju, uključujući i PDV. Dosadašnja praksa i zakonska odredba kaže da se PDV mora uplatiti do 10. u mjesecu, bez obzira na to da li je privrednik naplatio fakture koje je izdao. Zatezna kamata za svaki dan kašnjenja iznosi 0,04 posto.

U međuvremenu su zatražene izmjene tog zakona i prijedlog koji podržava veliki broj političara, uključujući i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića (SDA), ali i Sašu Magazinovića (SDP) koji je i predložio u državnom parlamentu BiH izmjene spomenutog zakona, a to je da se PDV plaća posljednjeg dana u mjesecu. Privrednici poručuju da će na taj način mnogo lakše poslovati, jer će u međuvremenu od 10. pa do kraja mjeseca vjerovatno naplatiti barem dio potraživanja za izdate fakture, a i izbjeći će zatezne kamate.

Ipak, u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) smatraju da se izmjenama Zakona o PDV-u treba oprezno pristupiti te da se mora znati šta finansijski znači kada se PDV plati do 10. u mjesecu, a šta kada kada se plati krajem mjeseca. Upravni odbor UIO će tek razmatrati prijedlog da se PDV naplaćuje na kraju mjeseca i od njih u velikoj mjeri zavisi hoće li u konačnici politika izaći ususret privredi.

U BiH će ostati jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto

Postojeći PDV sistem u BiH je u primjeni od 1. januara 2006. godine. U skladu sa zakonskom regulativom stopa PDV-a u BiH je jedinstvena i ona iznosi 17 posto, dok je na izvoz predviđena nulta stopa. Nulta stopa PDV-a na izvoz znači poticaj države izvozno orijentisanim preduzećima i ono što je važno jeste da i novi prijedlog zakona predlaže da za izvoz ostane nulta stopa PDV-a.

"U nacrtu novog zakona o PDV-u mi smo izvršili usklađivanje s direktivom EU u smislu da naš zakon o PDV-u bude potpuno usklađen s legislativom EU. Nismo mijenjali stopu, ostala je ista stopa od 17 posto. Smatramo da se poreznom politikom ne mogu rješavati socijalna pitanja u državi, posebno kada je riječ o indirektnim porezima. Također, nikad niko nije uradio dovoljno kvalitetnu analizu šta bi uvođenje niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice donijelo građanima BiH?! Ukoliko se želi zadržati isti nivo prihoda, uvođenje niže stope PDV-a na osnovne namirnice značilo bi povećanje standardne stope PDV-a sa sadašnjih 17 na veći procent. To znači da bi vjerovatno većina stvari poskupjela, a važno je napomenuti da država nema mehanizam da bilo koga prisili da za smanjenje poreskog opterećenja smanji i finalnu cijenu proizvoda na tržištu, jer je formiranje cijena slobodno. Imajući u vidu sve prethodno napisano, vidi se da nema jasne situacije i preciznih izračuna šta bi po građane značilo uvođenje diferencirane stope PDV-a te da postoji mogućnost da to čak bude i gori scenarij po građane", ističu iz UIO.

Poreska aplikacija - elektronska prijava PDV-a

Iz UIO poručuju da je u završnoj fazi projekt izrade nove poreske aplikacije koja će, između ostalog, poreskim obveznicima pružiti čitav niz novih usluga koje sada ne postoje.

"Jedna od novina je svakako uvođenje elektronskog podnošenja PDV-a i akciznih prijava. Naš je plan bio da s tim počnemo od 1. januara 2018. godine s velikim poreskim obveznicima kao obaveznim sistemom podnošenja PDV-a i akciznih prijava elektronskim putem, dok bi svi ostali obveznici imali prijelazni rok u cijeloj 2018. godini da postepeno prelaze na elektronsko podnošenje prijava", kazali su iz UIO.

Međutim, još uvijek se čeka da Upravni odbor usvoji tri važna akta, kako bi imali zakonski osnov za uvođenje elektronskih prijava, a to su Izmjena i dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, Izmjena i dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama i Odluka o velikim poreskim obveznicima.

"Pored spomenutog, novi poreski informatički sistem nudi još čitav niz elektronskih usluga koje će biti postepeno uvođene tokom 2018. i 2019. godine, tako da očekujemo da od 1. januara 2020. godine pređemo potpuno na elektronsko komuniciranje s poreskim obveznicima", zaključili su iz UIO.