Ključni test doći će naredne srijede kada bi Rusija trebala platiti 117 miliona dolara za otplatu duga denomiranog u američkim dolarima. Iako ima relativno nizak vanjski dug i sistem joj je manje integrisan sa ostatkom svijeta no što je to slučaj sa drugim državama, analitičari upozoravaju kako bi nemogućnost da plati dug, za Rusiju imalo nesagledive posljedice, prenosi The Guardian.
Šta se događa kada država ne može otplatiti dug?
Banke koje prate državne dugove poput banke Kanade ili banke Engleske, procjenjuju da vlade svijeta imaju više od 443,2 milijarde dolara neplaćenih novčanih obaveza ili ukupno 0.5% svjetskog javnog duga.
Države koje nisu u stanju da otplaćuju vanjski dug u stranim valutama od skoro su Agentina, Belize i Ekvator, dok SAD i Velika Britanija imaju snažnu kreditnu historiju.
Rusija mora otplatiti redovnu kamatu do 16. marta, na što može produžiti rok još 30 dana, što znači kako bi formalno postala država koja nije u stanju otplaćivati novčane obaveze krajem aprila. Ovo se Rusiji dogodilo 1917. godine za vrijeme Oktobarske revolucije i 1998. godine, nakon što je ekonomija oslabila raspadom Sovjetskog saveza i ratom u Čečeniji.
Kriza sa rubljom načinila je značajnu štetu susjednim ekonomijama i poslala val šoka kroz globalni finansijski sistem. Rusija je nakon aneksije Krima ojačala nacionalnu ekonomiju budžetskim zalihama manje se tako oslanjajući na američki dolar.
Prema podacima Međunarodnog instituta za finansije Rusija je smanjila svoj dug međunarodnim kreditorima sa 733 na 480 milijardi dolara, te redovnounutar svake godine otplaćuje oko 135 milijardi dolara. Vlada Rusije posjeduje oko 40 milijardi američkih dolara u obveznicama.
Posljedice nemogućnosti otplate duga direktno za državu su povećanje poreza, skuplje posuđivanje novca i reputacijski pad ekonomije što rezultira njenim izolovanjem.
