Prije izbijanja krize u EU, grčke banke bile su važan faktor na Balkanu. One su u više od 1.900 ekspozitura zapošljavale 23.000 ljudi i raspolagale kapitalom od 70 milijardi eura.
Osim austrijskih i italijanskih, grčke banke sa udjelom od 15 posto u ukupnom kapitalu svih banaka na Balkanu bile su važne za domaće ekonomije. Kod njih su građani mogli da dobiju kredite.
Pet godina nakon izbijanja ekonomske i finansijske krize u Grčkoj sve se promijenilo.
Iako su njihove poslovnice u inostranstvu ostvarivale dobit, grčke banke su zbog nedostatka kapitala u domovini bile prisiljene da povlače svoj kapital iz susjednih država.
Na taj način u balkanskim zemljama povećana je nestašica kredita.
Zapadni Balkan i te kako osjeća posljedice krize u EU. Razlog za to je velika ekonomska vezanost za Uniju. Zemlje iz te regije dvije trećine svoje trgovinske razmjene ostvaruju sa članicama EU.
Smanjenje izvoza na to tržište i smanjenje stranih investicija, kao i pad uplata iseljenika u domaće banke, doveli su do negativnog, odnosno samo minimalnog rasta.
Posljedice su katastrofalne. Trećina stanovnika zapadnog Balkana živi u siromaštvu, nezaposlenost je ogromna i sve je više onih koji napuštaju domovinu u potrazi za nekim boljim životom.
Neki analitičari smatraju da bi balkanske zemlje ovu krizu mogle da iskoriste za provođenje strukturnih reformi.
Za ekonomski prosperitet važno je kvalitetno obrazovanje. A baš je ono problematično na Balkanu u odnosu na zapadnoevropske zemlje - smatraju analitičari, a prenosi Deutsche Welle.
Rješavanju tog problema nije pomoglo ni osnivanje novih (privatnih) univerziteta.
Ista stvar je i sa srednjim školama. Škole za proizvodna zanimanja često se na zapadu Balkana smatraju "školama za one koji su zakazali".
Za usklađivanje obrazovanja i ekonomije potrebno je da svaka zemlja zna u kojem pravcu se treba razvijati idućih deset ili 15 godina, navode analitičari.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
