Finansije
0

Eurozona poljuljana portugalskim deficitom i irskim bankama

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Dužnička kriza eurozone je dodatno produbljena vijestima iz Portugala o rastu budžetskog deficita iznad očekivanog nivoa, kao i o neophodnoj dokapitalizaciji irskih banaka, upozorili su danas ekonomski stručnjaci.

Evropski lideri su se nadali da će paket antikriznih mjera, dogovoren na prošlosedmičnom samitu u Briselu, doprinijeti okončanju muka koje prate 17-članu eurozonu već više od godine dana, usljed čega su Grčka i Irska morale da zatraže međunarodnu finansijsku pomoć, prenio je Reuters.

Nepovoljne vijesti iz Portugala i Irske su juče pokazale da će eurozona vjerovatno još neko vrijeme biti pod povećanim pritiskom, iako je većina investitora posljednjih nedjelja preusmjerila pažnju na konflikt u Libiji i nuklearnu krizu u Japanu.

Portugalija je saopćila da je 2010. budžetski deficit iznosio 8,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je iznad jedan posto više u odnosu na cilj vlade od 7,3 posto.

Tržište obveznica je na to reagiralo povećanjem prinosa na portugalske obveznice na novi rekord za eurozonu.

Ta evropska zemlja je u posljednje vrijeme izložena jakom pritisku da zatraži finansijsku pomoć od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, čak i prije nego što je prošle sedmice premijer José Sócrates odstupio sa te pozicije nakon što je u parlamentu odbačen njegov prijedlog novih bužetskih mjera štednje.

Centralna banka Irske je juče saopćila da će četiri tamošnje banke: "Allied Irish banks", "Banka Irske", "Irish Life and permanent" i "EBS Building society", morati da pribave 24 milijarde eura (34,1 milijardu dolara) dodatnog kapitala kako bi zadovoljile nove zahtjeve za nivo kapitala.

Dodatni kapital će biti pokriven iz sume od 35 milijardi eura, koliko je za banke osigurano u okviru ogromnog zajma za spasavanje prezadužene Irske, vrijednog 85 milijardi eura (115 milijardi dolara), koji su toj zemlji u novembru 2010. odobrili EU i MMF.

Evropska komisija, MMF i Evropska centralna banka su pohvalili stres-test irskih banaka, nazvavši ga "rigoroznim" i velikim korakom prema ponovnom ozdravljenju tog sektora.

Međutim, neki ekonomisti strahuju da spomenute banke možda kriju dodatne gubitke, budući da je to već peta rekapitalizacija i oni strahuju da tu nije kraj.