Cilj novih mjera je da se pojača otpornost 8.200 banaka u 27-članoj EU, nakon što su mnoge od njih morale da budu spasavane tokom globalne finansijske krize iz 2008., prenijela je agencija AFP.
"Ne smijemo dozvoliti ponovnu pojavu krize i ne smijemo dozvoliti takve akcije malobrojnih u finansijskom svijetu koje bi ugrozile naš prosperitet", izjavio je sinoć komesar EU za unutrašnje tržište Michel Barnier.
On je rekao da će, poslije najnovijih prijedloga, EU imati uvjete da počne primjenu globalnih bankarskih propisa, zvanih Basel III, koji reguliraju kapital i likvidnost banaka. Te propise su dogovorile najveće svjetske ekonomije, uzdrmane kolapsom američke investicione banke "Lehman Brothers" koji je označio početak globalne finansijske krize u 2008.
Banke i investicione firme u EU će, prema novim zahtjevima, morati da imaju "veći i kvalitetniji" kapital da bi bile u stanju da same prebrode buduće finansijske šokove, umjesto da se oslanjaju na vladinu pomoć za spasavanje koju finansiraju poreski obveznici, ukazala je Komisija.
EU će primorati svih svojih 8.200 banaka i investicionih firmi da se pridržavaju novih zahtjeva za nivo kapitala. Nasuprot tome, SAD, koje su obećale da će primijeniti Basel III, primorat će samo 20 svojih najvećih banaka da se povinuju tim propisima.
Predviđeno je da članice Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta i privreda u naglom usponu (G20) počnu da postepeno primjenjuju propise Basel III o nivou kapitala banaka od 2013.
Propisi Basel III zahtijevaju od banaka da adekvatnost osnovnog kapitala povećaju na sedam posto vrijednosti zajmova koje odobravaju klijentima, sa sadašnjih dva posto.
Banke EU, koje učestvuju s 53 posto u imovini globalnog bankarskog sektora, morat će da utrostruče svoju adekvatnost kapitala i pribave 460 milijardi eura (650 milijardi dolara) do 2019., što mogu učiniti i ostavljanjem po strani dijela svojih profita, ukazao je Barnier.
On je dodao da će bankama biti dato dovoljno vremena i da je siguran da novi propisi neće u međuvremenu umanjiti njihovu sposobnost da finansiraju ekonomiju EU.
Sem novih zahtjeva za nivo kapitala i likvidnosti, jučerašnji prijedlozi takođe daju veću nadležnost bankarskim supervizorima, kao što je pravo da provode godišnje nacionalne stres-testove, van onih koji se provode na nivou cijele EU i pravo da kažnjavaju banke koje prekrše propise u visini do 10 posto njihovog godišnjeg prihoda.
