Teza je to stručnjaka časopisa Kvartalni monitor, a prenos je Danas. Fiskalni deficit će, ako se epidemija završi u prvoj polovini godine, porasti na 1,5 posto BDP-a zbog direktnih troškova u suzbijanju zaraze i mjera koje se poduzimaju za smanjenje posljedica na privredu.
Epidemija bi, kako se navodi, mogla utjecati i na usporavanje realizacije investicija zbog moguće bolesti radnika i nedostatka materijala.
Ukoliko epidemija traje tokom cijele godine, privreda bi mogla da uđe u recesiju, a fiskalni deficit da poraste na tri posto usljed smanjenja poreskih prihoda.
Utjecaj epidemije na privredu Srbije bit će kratkoročan ako se ona završi ove godine, jer kao i sve prirodne katastrofe ostavlja posljedice u godini u kojoj se dogodi.
"Privreda u Srbiji bi se naredne godine mogla velikim dijelom oporaviti, jer bi posljedice bile vremenski ograničene za razliku od recesije, kao 2008. i 2009. godine, koja je izazvana unutrašnjim problemima privrednog sistema", navode oni.