Inflacija je, prema pisanju Frankfurter Allgemeine Zeitunga, više od pola godine iznad cilja ECB-a. Glavni pokretač su i dalje cijene energije, prije svega loživog ulja i goriva. Hrana poskupljuje manje nego u talasu 2022/2023, uz izuzetke: povrće je znatno skuplje zbog loših žetvi usljed ljetne suše, viših troškova energije u plastenicima i skupljeg transporta uvoza. Mlijeko i proizvodi od mlijeka pojeftinili su zbog viška ponude.
Njemačka usporava, Francuska ubrzava
Kretanje se razlikuje od zemlje do zemlje. Inflacija u Njemačkoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u oktobru je iznosila 2,8 posto. Na nju je utjecao popust na gorivo, koji se od 1. oktobra financira iz poreznih sredstava. Holger Schmieding, glavni ekonomist banke Berenberg, procjenjuje da je on smanjio stopu za 0,3 procentna boda.
U Španiji je inflacija pala s 5,0 na 4,9 posto. U Francuskoj je porasla s 3,4 na 3,8 posto, što je najviši nivo od kraja 2023. U Austriji je ostala na 3,6 posto.
Šta slijedi
Ekonomisti očekuju da će inflacija zasad ostati oko četiri posto, a mnogi da bi se tokom 2027. mogla smiriti. Dijelom zbog baznih efekata: poskupljenje energije uzrokovano sukobom s Iranom postepeno ispada iz godišnje stope. Presudno će biti kako će se razvijati sukob i cijena nafte, te hoće li poskupljenje energije povući rast plata i viših prodajnih cijena.
ECB o kamatama odlučuje 17. decembra. Na sjednici 29. oktobra ostavila je kamate nepromijenjenim, a predsjednica Christine Lagarde je nagovijestila da je pravac za decembar jasan, što bi značilo povećanje od 0,25 procentnih bodova, na 2,75 posto za depozitnu stopu. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel rekao je u utorak uvečer u Berlinu: "Povećanje kamata u decembru iz današnje perspektive vrlo je vjerovatno neophodno." Dodao je da ECB nije povećala kamate jer ima malo znakova drugog kruga efekata, poput rasta plata, ali da se izgled inflacije u posljednje vrijeme pogoršao.