Džakula je naveo da je plan Uprave da u ovoj godini na Jedinstveni račun prikupi rekordnih pet milijardi KM, te da, na osnovu dosadašnjih pokazatelja, očekuje da će taj ambiciozni plan biti ispunjen.
On je u intervjuu SRNI istakao da prvi rezultati pojačanih kontrola povrata PDV-a već postoje i ogledaju se u tome da je u ovom mjesecu iznos zahtijevanog povrata poreza na nivou iz jula prošle godine.
"Poseban slučaj biće kontrola već vraćenih 436 miliona KM, koliko je učinjeno u prvoj polovini ove godine. Budući da je to 30 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, donijeli smo zajedno plan pojačanih kontrola zahtjeva za povrat PDV-a i zahtjeva za poreski kredit", rekao je Džakula.
On smatra da nagli rast zahtjeva za povrat PDV-a nije usklađen sa privrednim kretanjima u BiH, kao i da postoji određeni broj zahtjeva za vraćanje i zahtjeva za poreski kredit koji nisu opravdani.
"U vremenima krize obveznici traže način kako da dođu do sredstava i shvatili su da je država jeftiniji oblik zaduživanja od poslovnih banaka, pa pokušavaju da na takav način prevaziđu poslovne poteškoće", naveo je Džakula.
On je upozorio da postoji i mnogo fiktivnih firmi posredstvom kojih se putem fiktivnog prometa nastoji ostvariti pravo na povrat PDV-a.
"Činjenica je da toga ima i da je to proizvod svih nejasnoća u smislu zakonske regulative, kao i nerada institucija sistema, pa je Uprava preduzela postupke da se ti neopravdani povrati suzbiju i svedu na najmanju moguću mjeru te da se utvrdi osnovanost i zakonitost svakog takvog povrata PDV-a", istakao je Džakula.
On je naglasio da će se po okončanju započetih kontrola znati pravo stanje, dodajući da su u prvih šest mjeseci ove godine inspektori UIO izvršili ukupno 4.103 kontrole u kojima je naknadno utvrđena obaveza u iznosu od 37,3 miliona KM.
Govoreći o švercu robe, on je naveo da je u prvih pola godine oduzeto robe u vrijednosti od milion maraka, te da su podnesena 322 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izrečeno 33.500 KM kazni po prekršajnim nalozima.
Džakula je rekao da je među privremeno oduzetom robom najviše raznih tekstilnih proizvoda, zatim kafe i proizvoda od kafe, vozila, autodijelova, elektromaterijali, namještaj, kozmetika, nakita...
Prema njegovim riječima, kada je riječ o akciznoj robi posebna pažnja posljednjih mjeseci posvećena je uvozu kafe.
Džakula naglašava da je, nakon procesuiranja nekoliko slučajeva pokušaja nezakonitog uvoza kafe u BiH te preduzimanja raznih aktivnosti sa drugim agencijama za provođenje zakona, uvoz sirove kafe znatno uvećan u BiH.