INTERVJU / "BH Telecom uz svoj razvoj ne zaostaje za svijetom"

Mi smo na udaru što se tiče konkurencije. Ovi drugi servis provideri i kabl operatori su registrirani u svim gradovima u BiH i svako sada može pružati usluge.

Kakva je situacija sa uvođenjem fiksne telefonije u RS-u?

Što se tiče toga mi smo limitirani sa klasičnim instalacijama, s tim da sa žicom dođemo do korisnika. Međutim, postoje alternativne metode poput wireless pristupa, ne samo u RS-u već i u FBiH gdje nismo bili prisutni sa infrastrukturom. Tako smo sad već ušli na područje Kiseljaka, Stoca, Mostara, Banje Luke, pa sada pružamo naše usluge i tamo gdje nemamo svoju mrežu

Uložit ćemo poseban napor da izgradimo tehničke kapacitete da naše usluge možemo pružati u Prijedoru, Kozarcu, Janji gdje živi veliki broj Bošnjaka koji bi bili zainteresirani da imaju alternativnu ponudu. Otvara se i ta mogućnost mada već sada alternativni operatori mogu pružati uslugu.

Zašto spominjete samo Bošnjake, žele li i drugi imati alternativni pristup?

Korisnici usluga su građani iz čitave BiH, međutim ljudi, koji već imaju ustaljene usluge jednog operatera, teško se odlučuju za promjenu. Na to nekad utječe cijena, nekad kvalitet usluge, a nekad i nacionalni predznak. Ako imate približno iste usluge, isti kvalitet i iste cijene onda se nekad računa i na to, jer je vjerovatno da će biti više zainteresiranih u Kozarcu, nego, naprimjer, u Kneževu ili drugdje gdje živi samo srpska populacija i gdje promjena broja znači da ste promijenili još nešto.

Planirane investicije od 150 miliona KM

Mi smo i prošle i pretprošle godine imali 150 miliona KM investicija i ovo je tip biznisa u koji se stalno mora ulagati i u kojem se investicije vraćaju brzo, za tri četiri, najviše pet godina što znači da i tehnologije zastarijevaju . Prošle i pretprošle godine napor je bio na povećanju širokopojasnih internet korisnika korištenjem ADSL-a. Mi smo svake godine uključili oko 30.000 korisnika, a za to morate imati uređaje, morate imati modeme, sve to morate kupiti. A da ne kažem da kroz povećavanje broja korisnika u mobilnoj telefoniji, svaki korisnik košta oko 1.000 KM. Za sto hiljada korisnika potrebno vam je 100 miliona maraka.

Ko će biti realizatori velikih investicija?

Oko 60 posto investicija BH Telecoma realizuju domaće firme. Kad kažem domaće mislim na firme koje nude usluge niskog tehničko-tehnološkog nivoa kao što su kopanje kanala i polaganje kablova za šta ne treba neka velika pamet. Međutim, imamo i domaće firme koje nude softverska rješenja, koje nude tehnološka rješenja svjetskih proizvođača koji se tu nude kao nosioci rješenja uz kupovinu opreme. To je značajno i preko 60 posto posla se ugovori u BiH.

BH Telecom je pri kraju kupovine svoje nove poslovne zgrade. Kada planirate preseljenje i šta će vam u smislu poslovanja to značiti?

Javnost je već zasićena pričom o poslovnoj zgradi. Mi smo, s obzirom na osjetljivost teme i priče o povezanosti nekih interesa to morali da provedemo na kompletno transparentan način i ako dođe do ugovora to će biti potpuno čist ugovor u kojem će se moći odbraniti svaka stavka.

Sada smo došli do finala pregovora kojim se definišu ugovorne obaveze i cijena koja još nije dogovorena. Kad se govori o cijeni, mi tražemo uslove za sebe, ponuđač za sebe. Ako se nađemo na zajedničkom interesu biće potpisan ugovor.

O kojem iznosu novca se radi?

Ne mogu vam tačno govoriti o iznosu novca, jer to radi komisija, ali mogu reći da je Interinvest ponudio 3.000 eura po kvadratu, Immportane nešto preko 4.000 eura po kvadratu kao i OKI. To su cijene objekata koji su slične površine od oko 10.000 kvadrata bruto, odnosno 8.500 neto i pored toga smo tražili garažu od 2.000 kvadrata, s tim da je OKI ponudio parking od 2.000 kvadrata što se posebno obračunava. Treba naglasiti da nijedan objekat nije bio završen i treba obračunati koliko još moramo da uložimo da završimo objekat i onda možemo pričati o konačnoj cijeni kvadrata.

Da li kompanija planira gradnju novih objekata za svoje potrebe, tačnije ima li istine oko gradnje objekata na području Alipašinog polja, u blizini zgrade PTT Inžinjeringa?

Bilo je nekih inicijativa. Mi imamo obavezu da zgradu PTT Inženjeringa, u kojoj je smješten dio naših kapaciteta rekonstruiramo. Postepeno se radi na rekonstrukciji kotlovnice, krova, kuhinje, liftova. Međutim, od ranije postoji idejni projekat za proširenje zgrade za tri do pet hiljada kvadrata. Međutim, to nama nije bilo dovoljno i zato smo to ostavili za neka druga vremena. Nama je nezgodno što tamo imamo neke druge proizvodne pogone, skladište, a nije baš uputno mješati inženjerski posao sa telekomunikacijsko-poslovnim. Mi imamo želju da proizvodna zgrada ostane proizvodna, a da imamo i poslovnu zgradu.

Očekuje se 40.000 korisnika "Moje TV" u ovoj godini

Postoji trend uvođenja novih usluga i u martu, kad bude druženje sa partnerima, nominirat ćemo neke usluge koje će biti udarne. Prošle godine smo uveli treću generaciju usluga mobilne telefonije, a to je video telefonija, kao i bežični pristup internetu preko HSPA, a to će se ove godine implementirati i većem broju korisnika.

Prošle godine smo uveli IPTV, ove godine godine se to kompletira sa Voice IP telefonijom. Treba spomenuti Virtual Centrix, virtuelne centrale gdje poslovnim korisnicima nudimo kompletnu ponudu tako da ne moraju kupovati opremu. Uvest ćemo usluge daljinske komande, odnosno upravljanja resursima kao što su zaštita od krađe, uključivanje energetskih kotlovnica, grijanja, klime što bi bilo interesantno za javne i rezidencijalne objekte.

Kako je tržište prihvatilo novi multimedijalni paket usluga pod nazivom "Moja TV“? Da li dosadašnji rezultati, možda i kroz sam interes, opravdavaju ovaj ogroman tehnološki iskorak BH Telecoma?

Što se tiče "Moje TV", povećanjem ovih usluga enormno se usložnjavaju uslovi rada mreže i to izaziva osjetljivost i nekad ne znate da li je kvar nastao na terminalnoj opremi korisnika, na pristupu, na jezgru, na platformi, te je ukupno održavanje vrlo zahtjevno. Uvođenje novih usluga traži kompletno rekonstruiranje i traži enormne napore svih direkcija i marketinga.

U eksperimentalnom radu smo imali oko 5.000 korisnika i sada smo počeli sa komercijalnim radom. Njih prevodimo na pakete koje su odabrali u zavisnosti od mreže. Krenuli smo ambiciozno u projekat i ove godine planiramo oko 40.000 korisnika i nadam se da ćemo ispuniti taj cilj. Očekujemo da će ova vijest privući nove korisnike i da će prvih pet hiljada privući deset hiljada novih i tako dalje.

Prodaja većeg dijela dionica je veliko pitanje

To je standardni proces koji se odvija. Zbog konkurencije na tržištu dolazi do smanjena cijena, jer se konkurencija bori za svakog korisnika. S obzirom da je došlo do zasićenja na tržištu nema više slobodnog tržišta, svi su ugroženi na neki način.

Mi to pratimo cijenama i ne možete naplaćivati uslugu IPTV-a 20 KM, ako je ona kod kabl operatora 11 maraka i mi htjeli ne htjeli moramo ponuditi niže cijene ili ponuditi bolje usluge da bi neko platio marku više. To je sada prava šahovska partija gdje se odmjerava svaki potez. Nekada se snižavaju cijene na račun gubitka prihoda po tom osnovu kako bi pokušali povećati broj korisnika ili povećati broj korištenja usluga kako bi to nadomjestili, jer nas vlasnik vidi sa tih 160 miliona KM i mi sebi ne smijemo dozvoliti da zaradimo 80 miliona maraka, jer će se odmah postaviti pitanje uspješnosti i efikasnosti.

S druge strane, poskupila je pretplata na fiksnu telefoniju koja se najviše koristi.

To je proces rebalansa cijene koje je RAK najavio u svojim aktima, a i zakonom je predviđeno da će se vršiti rebalans cijena kako bi se uskladile sa cijenama međunarodnih operatora. Mi smo bili do sedam puta skuplji za međunarodne pozive nego što je to bio slučaj između nekih drugih zemalja. Generalno se cijene snižavaju i ono što će biti trend i što se već sad dešava je izjednačavanje telefoniranja iz fiksne u mobilnu mrežu i obrnuto.

Rebalans cijena za rezidencijalne korisnike se provodi kako bi došlo do izjednačenja cijena fizičkih i pravnih korisnika.

Kakav je Vaš stav o privatizaciji kompanije? Da li postoji potreba za privatizacijom BH Telecoma i da li je ovo vrijeme pogodno za takav potez?

Mislim da na to pitanje oko privatizacije ne treba gledati kao na moj lični stav, već to treba gledati sa aspekta efekata. Koji su razlozi za privatizaciju? Prije svega je to trend globalizacije, jer danas imate malo slobodnih operatera kao što je BH Telecom.

U tom smislu morali bi globalno da se povežemo sa nekim, a to sada pokušavamo sa Vodafone i VIPnet mrežom kako bi dobili povoljnije roaming usluge, jer je tako jednostavnije. Mi ovdje već imamo konkurenciju u Telecomu Srbije i Deutsche Telecomu koji su globalni operateri. S tog aspekta bi bilo dobro da imamo nekog partnera.

Međutim, sa aspekta tehnološkog razvoja kompanije i finansijskih rezultata mi za tim nemamo potrebe. Sa svojim kadrovima sve se to može izdržati, imamo savršen razvoj i ne zaostajemo za svijetom. Treba omogućiti našim ljudim koji završe fakultet da se zapošljavaju ovdje. Ako se privatizujemo sve će raditi ljudi u Njemačkoj ili gdje već, a ovdje ćemo ostati samo da izvršavamo zadatke na terenu.

Na kraju, stvar vlasnika je kada će iz ekonomskih i političkih razloga donijeti odluku da proda jedan dio dionica, to bi bilo razumljivo kada mu trebaju pare, ali većinski paket je već veliko pitanje.