Nekad obično staklo
5

Ovaj dio automobila nekada je bio smrtonosna zamka za vozača i putnike

A. M. |
Dva sloja s plastičnom folijom između omogućava vjetrobranskom staklu da ostane u jednom komadu čak i kad pukne (Foto: Shutterstock)
Dva sloja s plastičnom folijom između omogućava vjetrobranskom staklu da ostane u jednom komadu čak i kad pukne (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Teško je povjerovati, ali dio bez kojeg automobili ne bi bili to što jesu danas imao je nekada potencijal da ubije putnike. Ne motor, ne kočnice, nego vjetrobransko staklo.

Kada su prvi automobili izašli na ulice, vjetrobran je bio ništa drugo do obična ravna ploča prozorskog stakla.

Nikakve zaštite, samo barijera između vozača i vjetra, kiše i prašine. I upravo tu je ležao problem. U trenutku sudara, takvo staklo se nije lomilo na bezopasne komadiće, već se rasipalo u dugačke, oštre krhotine, poput oštrice, ravno prema ljudima unutar vozila. Bila je to zamka u svakom autu.

Preokret je stigao između 1920. i 1940. godine, kada su se pojavila dva izuma koja su promijenila sve – laminirano i kaljeno staklo. Dva sloja s plastičnom folijom između omogućava vjetrobranskom staklu da ostane u jednom komadu čak i kad pukne, umjesto da se raspe po putnicima. Kaljeno staklo prolazi posebnu toplinsku obradu te se pri udaru mrvi u sitne, tupe komadiće koji ne sjeku. Logika je bila jednostavna: ako se staklo mora slomiti, neka se slomi bezopasno.

S vremenom je podjela postala jasna: laminirano za vjetrobransko, kaljeno za bočna i stražnja stakla. Danas, međutim, i ta granica nestaje: laminirano staklo osvaja i ostatak automobila, donoseći sa sobom i grijanje i zvučnu izolaciju i senzore.

Ali tu je i jedna neočekivana ironija. Današnja stakla su kao prvo dio nosive konstrukcije karoserije i prepuna su raznorazne tehnologije. Kao drugo, u čisto materijalnom smislu, ipak su tanja i osjetljivija nego nekad. Razlozi su ekološki i komercijalni.

Nije problem u tome što zbog toga češće pucaju, već zbog nečeg drugog: moderni auti imaju daleko više staklenih površina nego ikada, gume su veće i šire i izbacuju više kamenčića, a sve lošije ceste, nagrižene vremenskim prilikama, konstantno izbacuju "projektile" prema vjetrobranima. Više stakla, više kamenja i više pukotina.

Praksa je postala takva na cestama, a to donosi više posla i osiguravajućim kućama. Dakle, nije da su stakla postala slabija, nego je okruženje postalo zahtjevnije.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Možda vas zanima