Kako je Saab 9-3 svojevremeno postao najteži automobil za krađu u Švedskoj

Kada je Saab predstavio potpuno novi 9-3 Sport Sedan za modelsku 2003. godinu, većina pažnje je, naravno, bila usmjerena na dinamiku šasije, pogonske sklopove s turbopunjačem i prelazak s klasične hatchback karoserije originalnog 9-3 na moderniji dizajn limuzine.

Ono što je uglavnom prošlo nezapaženo van Švedske bilo je nešto mnogo neobičnije: novi 9-3 brzo je postao najteži automobil za krađu u zemlji, piše SaabPlanet.

To nije bio marketing. To je bila dokumentovana činjenica. Krajem 2003. godine, SSF (Stöldskyddsföreningen), švedski nacionalni organ za sprečavanje krađe, objavio je svoju godišnju rang listu vozila na osnovu otpornosti na provale i krađe cijelog vozila. Saab 9-3 Sport Sedan zauzeo je vrh liste, nadmašivši konkurente iz Volvoa, BMW-a, Mercedesa, Audija i Volkswagena.

Dvije nezavisne švedske publikacije – Auto Motor & Sport i MotorMagasinet – pisale su detaljno o tome. Tako je Saab 9-3 Sport Sedan iz 2003. godine zvanično bio najsigurniji automobil u Švedskoj od krađe.

Iza svega je stajala priča o inžinjerskim odlukama koje je Saab donosio decenijama, ukorijenjena u avijacijskom načinu razmišljanja gdje integritet sistema uvijek dolazi ispred praktičnosti. Saab 9-3 je jednostavno učinio tu filozofiju nemogućom za ignorisati.

Ključ, imobilizator, ECU i brava volana nisu bili odvojeni elementi koji su radili paralelno – bili su zavisni od jedni od drugih. Uklonite jedan, a ostali bi odbili saradnju. Pokušaj njihovog zaobilaženja zahtijevao je detaljno poznavanje Saabove vlasničke kodne strukture, a čak i tada, bio je potreban pristup hardveru i kriptografskim sekvencama koje jednostavno nisu bile dostupne van ovlaštenih kanala.

Logika je bila jednostavna: Ako je neko želio pokrenuti 9-3, automobil je morao "pristati" da mu je dozvoljeno da ga pokrene. Ovo je bilo vrlo različito od mnogih konkurenata tog doba, čiji su se imobilizatori mogli zaobići prčkanje po relejima, kloniranim ključevima ili manipulacijom kablovima ispod instrument table. Saabov sistem nije bio nepobjediv – nijedan sistem nije – ali za stvarne lopove, bio je dovoljno blizu. Kada su lopovi ciljali švedske parkinge, Saabovi 9-3 bi ostali netaknuti.

Saab je bio u vlasništvu Spyker N.V. do 2011. godine, kada je kompanija bankrotirala. U junu 2012. godine Saab je kupila kompanija National Electric Vehicle Sweden. U decembru 2013. godine, NEVS je objavio da se limuzina Saab 9-3 vratila u redovnu proizvodnju, a kabriolet, karavan i električni modeli će uslijediti sljedeće godine. Međutim, ništa se nije realizovalo do toga i proizvodnja Saab automobila je zauvijek zaustavljena 2014. godine.